Cijene energenata porasle i do 50 posto zbog rata na Bliskom istoku, MMF upozorava na dugoročne posljedice

Kristalina Georgieva ističe da su najviše pogođene zemlje bez energetskih rezervi, dok su SAD manje izložene šoku zahvaljujući izvozu energenata

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da je rat na Bliskom istoku izazvao globalni energetski šok, dovodeći do ozbiljnih poremećaja u snabdijevanju i značajnog rasta cijena energenata. Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva navela je da su cijene energenata u jednom trenutku porasle i do 50 posto, što predstavlja snažan negativan šok ponude za potrošače i privredu širom svijeta.

Prema njenim riječima, posljedice ovog sukoba ne pogađaju sve zemlje jednako. Najteže su pogođene države koje se nalaze u blizini sukoba, uvoznici energenata i zemlje bez značajnih finansijskih rezervi, dok su Sjedinjene Američke Države manje izložene zbog svog statusa izvoznika energenata. Georgieva je naglasila da MMF analizira različite scenarije u zavisnosti od trajanja rata, uz procjenu da će oporavak energetske infrastrukture biti dugotrajan zbog velike štete.

Pogođene regije, posebno azijske zemlje, suočavaju se sa restrikcijama potrošnje energije i vanrednim mjerama. Energetski poremećaji uticali su i na druge sektore, poput industrije poluprovodnika, medicinskih usluga i poljoprivrede, dok je nestašica đubriva dodatno povećala cijene hrane. “Ljudi trpe zbog nestašica, rasta cijena i poremećaja u snabdijevanju, uključujući đubriva, što može da dovede do rasta cijena hrane”, izjavila je Georgieva.

Takođe, prihodi od doznaka su pogođeni, jer radnici iz zemalja kao što su Indija i Bangladeš imaju poteškoće sa slanjem novca iz regiona Zaliva, a negativan uticaj osjeća se i u sektoru transporta i turizma, naročito u državama poput Šri Lanke. Georgieva je upozorila da bi pad inflacije mogao biti odložen zbog visokih cijena energenata, što posebno otežava položaj građana sa nižim primanjima.

MMF savjetuje državama da izbjegavaju uvođenje trgovinskih ograničenja na energente i da pomoć usmjere ciljano prema najugroženijima, uz oprez zbog ograničenog fiskalnog prostora. Upozoreno je i da će posljedice energetske krize trajati i nakon eventualnog primirja, s obzirom na poremećaje u snabdijevanju i štete na infrastrukturi, uključujući rafinerije i energetska postrojenja. “Oporavak neće biti brz, posebno u regionima sa najvećim poremećajima”, istakla je Georgieva, dodajući da bi mir ubrzao stabilizaciju, ali da se teret krize u međuvremenu prenosi na građane i privredu.

Georgieva je istakla i potrebu jačanja međunarodne saradnje, smanjenja trgovinskih tenzija između najvećih ekonomija, te adaptacije međunarodnih institucija na brze promjene u globalnom finansijskom sistemu.