Dijeta s kuhanim jajima popularna nakon praznika, stručnjaci upozoravaju na moguće zdravstvene rizike

Brzi gubitak kilograma nakon Uskrsa često vodi do povratka kilograma, a zdravstveni radnici preporučuju uravnoteženu ishranu radi dugoročnog zdravlja.

Nakon obilnih uskršnjih obroka, mnogi građani Bosne i Hercegovine odlučuju se za popularnu dijetu baziranu na kuhanim jajima, očekujući brz gubitak kilograma u kratkom vremenskom periodu. Prema podacima iz zdravstvenih institucija, ovaj režim ishrane podrazumijeva visok unos proteina i vrlo nizak unos ugljikohidrata, što može dovesti do brze redukcije tjelesne mase, ali i do niza potencijalnih zdravstvenih problema.

Nutricionistica Amra Hodžić iz Sarajeva ističe da dijete s naglim smanjenjem unosa kalorija, poput one s kuhanim jajima, najprije donose gubitak vode i energetskih rezervi, a ne masnih naslaga. “Osobe često osjećaju umor, nervozu i glavobolju, jer tijelo ulazi u stanje stresa. Takve dijete nisu održive na duže staze i mogu opteretiti jetru i bubrege, naročito kod osoba sa već postojećim zdravstvenim problemima ili povišenim holesterolom”, navodi Hodžić u izjavi za medije.

Stručnjaci upozoravaju da isključivanje voća, integralnih žitarica i povrća iz ishrane može izazvati poremećaje u varenju, uključujući zatvor, nadutost i osjećaj težine. Nedostatak vlakana dodatno usporava probavu, što se često zanemaruje prilikom provođenja restriktivnih dijeta.

Endokrinolog dr. Saša Lukić naglašava da je najveći izazov dijete s kuhanim jajima povratak na uobičajenu ishranu, kada kilogrami najčešće ponovno dolaze, a metabolizam je usporen. “Ovakve dijete često vode u ciklus restrikcije i brzog vraćanja kilograma, bez trajnog efekta. Telo traži balans i postepeno vraćanje uobičajenim prehrambenim navikama, a ne nove nagle promjene”, kaže dr. Lukić.

Preporuka zdravstvenih radnika je da se nakon praznika umjesto brzih dijeta odabere uravnotežena i raznovrsna ishrana sa dovoljnim unosom vlakana, proteina i ugljikohidrata te postepeno povećanje fizičke aktivnosti. Dugoročno zdravlje, prema mišljenju stručnjaka, može se postići samo održivim promjenama životnog stila, dok kratkoročne dijete često rezultiraju kontraefektom.

Građanima se savjetuje da prije započinjanja bilo kakvog restriktivnog režima ishrane konsultuju ljekara ili nutricionistu, naročito ukoliko imaju hronične bolesti ili osjetljiv metabolizam. U zdravstvenim ustanovama navode da je prevencija najvažnija, a informisanost o mogućim rizicima ključna za donošenje zdravih odluka vezanih za ishranu.