Izjave Donalda Trumpa izazvale zabrinutost u baltičkim državama zbog sigurnosti NATO saveza

Baltičke zemlje pojačavaju vlastite odbrambene kapacitete i traže jaču međunarodnu podršku nakon najava mogućeg povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz NATO-a.

Nedavne izjave bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, u kojima je doveo u pitanje posvećenost Washingtona NATO savezu, izazvale su zabrinutost među vladama baltičkih država – Estonije, Latvije i Litvanije. Ove zemlje, smještene uz granicu s Rusijom, intenzivirale su pripreme za moguće promjene u strukturi saveza i sigurnosnim garancijama, navodeći ozbiljna sigurnosna pitanja u slučaju smanjenog američkog angažmana.

Prema izjavama zvaničnika, baltičke države su tokom posljednjih sedmica jasno podržale američke i savezničke vojne operacije protiv iranskih ciljeva, za razliku od pojedinih drugih članica NATO-a koje su zauzele oprezniji stav ili odbile pružiti vojnu podršku. Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda naglasio je da se prisustvo američkih trupa ne može smatrati samorazumljivim: “Ne možemo uzimati podršku Sjedinjenih Američkih Država zdravo za gotovo, a istovremeno izostati iz zajedničkih međunarodnih napora. Odbrana je zajednička odgovornost svih saveznika.”

Podrška NATO-u u baltičkim državama temelji se na percepciji stalne prijetnje iz Rusije, posebno nakon početka rata u Ukrajini. Estonija je najavila mogućnost raspoređivanja svojih brodova za razminiranje u Hormuškom moreuzu, dok je Litvanija izrazila spremnost da, ukoliko bude zatraženo, pošalje trupe kao dio međunarodnih operacija. Latvijski predsjednik Edgars Rinkevičs istakao je da je podrška operaciji “Epski bijes” razumljiva s obzirom na prijetnje iz Irana i podršku Moskve iranskim strukturama.

Ruski zvaničnici reagovali su optužbama na račun baltičkih zemalja, tvrdeći da je njihov zračni prostor korišten za napade dronovima na Rusiju, što su vlade Estonije, Latvije i Litvanije odlučno negirale. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova upozorila je na “ozbiljne posljedice” za te zemlje, što je dodatno pojačalo osjećaj nesigurnosti u regionu.

Baltičke države spadaju među članice NATO-a s najvećim izdvajanjima za odbranu u odnosu na bruto domaći proizvod: Poljska izdvaja 4,5 posto BDP-a, Litvanija 4 posto, Latvija 3,7 posto, a Estonija 3,4 posto. Ove brojke premašuju iznos koji izdvaja većina drugih saveznika, uključujući i Sjedinjene Američke Države, koje ulažu 3,2 posto BDP-a.

Stručnjaci za međunarodne odnose, poput Sergejsa Potapkinsa iz Latvijskog instituta, navode da baltičke države vode politiku intenzivne saradnje i prilagodbe kako bi održale što jaču podršku iz Washingtona, posebno u svjetlu Trumpovih izjava. “Demonstracija snage i spremnosti na povećanje ulaganja u odbranu ima za cilj odvraćanje potencijalne agresije i održavanje povjerenja unutar saveza”, pojasnio je Potapkins.

U pripremi za eventualno smanjenje američkog prisustva, baltičke zemlje ubrzano razvijaju vlastite vojne kapacitete, uključujući nacionalne garde i dobrovoljačke odbrambene snage. Sigita Struberga, generalna sekretarka Latvijske transatlantske organizacije, navela je da “građani sve više prepoznaju da ne postoji posebna vojska NATO-a, već da mi, kao države članice, jesmo NATO”. Ona je istakla važnost razvoja nacionalne garde kao ključnog faktora za brzo djelovanje u slučaju krize.

U skladu s tim, u svakoj od baltičkih država trenutno je raspoređen saveznički vojni kontingent: u Litvaniji njemačka 45. oklopna brigada, u Latviji kanadska multinacionalna brigada, a u Estoniji multinacionalna borbena grupa pod vodstvom Ujedinjenog Kraljevstva. Planira se dodatno povećanje broja vojnika u narednim godinama. Potapkins je dodao da je “povećanje savezničkog prisustva sada glavni prioritet u diplomatskim i vojnim razgovorima”.

Ankete pokazuju da povjerenje građana u automatsku zaštitu od strane NATO-a nije visoko – u Latviji samo 43 posto ispitanika vjeruje da bi savez vojno reagovao u slučaju napada, dok 41 posto smatra da je to malo vjerovatno.

Baltičke zemlje nastavljaju ulagati u modernizaciju vojne infrastrukture, a zvaničnici upozoravaju da bi svako povlačenje ili smanjenje uloge Sjedinjenih Američkih Država unutar NATO-a zahtijevalo još snažnije regionalne i evropske sigurnosne aranžmane. Regionalni lideri ističu da ostaju čvrsto privrženi kolektivnoj odbrani i saradnji sa svim partnerima, ali i da razvijaju sposobnosti za samostalno djelovanje u slučaju potrebe.