Ljetno računanje vremena počelo u Bosni i Hercegovini, kazaljke pomjerene sat unaprijed

Građani su u noći između subote i nedjelje izgubili sat sna, što može uticati na biološki ritam i svakodnevne navike

Ljetno računanje vremena u Bosni i Hercegovini zvanično je počelo noću između subote i nedjelje, kada su kazaljke pomjerene sa 2 na 3 sata, čime su građani izgubili jedan sat sna. Ova praksa se redovno primjenjuje posljednjih decenija s ciljem bolje iskorištenosti dnevnog svjetla tokom proljeća i ljeta.

Prema informacijama iz relevantnih institucija, glavni razlog uvođenja ljetnog računanja vremena jeste produženje dana, što omogućava efikasnije obavljanje svakodnevnih aktivnosti i potencijalnu uštedu energije. Pomjeranje vremena je, međutim, povezano i s određenim izazovima za zdravlje građana, posebno u prvim danima nakon promjene.

Stručnjaci upozoravaju da ovakva promjena može poremetiti cirkadijalni ritam, odnosno unutrašnji biološki sat koji reguliše spavanje, budnost, nivo hormona i druge tjelesne funkcije. “Nagla promjena vremena, odnosno pomjeranje sata, često dovodi do nesklada između tijela i okoline, što se najčešće manifestuje kao manjak sna, smanjena koncentracija i promjene raspoloženja”, navela je u izjavi za medije dr. Amina Begović, specijalista porodične medicine.

Hormoni poput melatonina i serotonina, koji su ključni za regulaciju sna i emocionalnog stanja, mogu biti neposredno pogođeni ovakvim promjenama. Preporučuje se građanima da u narednim danima posebnu pažnju posvete pravilnoj higijeni sna, izbjegavajući kasne obroke i korištenje elektronskih uređaja pred spavanje.

Praksa ljetnog računanja vremena prvi put je zvanično uvedena u Njemačkoj 1916. godine, dok je kanadski grad Thunder Bay bio među prvim svjetskim lokalitetima koji su primijenili ovu promjenu još 1908. godine. U Bosni i Hercegovini, kao i u većini evropskih zemalja, ovo pravilo se primjenjuje svake godine krajem marta i traje do posljednjeg vikenda u oktobru, kada se vraća standardno, zimsko računanje vremena.

Iako se uvođenje ljetnog računanja vremena često pripisuje Benjaminu Franklinu, stručnjaci ističu da je riječ o satiričnom prijedlogu iz 18. stoljeća, dok su konkretni prijedlozi i zakonska rješenja došla znatno kasnije, prije svega početkom 20. stoljeća. U zapadnoevropskim zemljama ova praksa ima tradiciju dugu više od 50 godina, a često se navodi kao mjera koja doprinosi povećanju produktivnosti i boljem prilagođavanju radnog dana prirodnim ciklusima svjetla i tame.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ranije je obavijestilo građane o predstojećoj promjeni i dalo preporuke za što lakšu prilagodbu na novi režim. “Važno je da građani budu svjesni mogućih kratkoročnih smetnji u snu i svakodnevnim navikama, te da se postepeno prilagode novom rasporedu aktivnosti”, saopćeno je iz resornog ministarstva.

Evropska unija posljednjih godina razmatra mogućnost ukidanja sezonskog pomjeranja sata, ali konačna odluka još nije donesena. Do tada, građani Bosne i Hercegovine će, kao i do sada, nastaviti sa praksom ljetnog i zimskog računanja vremena, uz preporuku stručnjaka da obrate pažnju na svoje zdravlje tokom perioda prilagođavanja.