Obilježena 33. godišnjica masakra bošnjačkih civila na sportskim igralištima u Srebrenici

U granatiranju tokom fudbalskog turnira 12. aprila 1993. godine život izgubile 74 osobe, više od 100 ranjenih; porodice i zvaničnici ponovo traže pravdu

U Srebrenici je danas obilježena 33. godišnjica jednog od najtežih zločina nad bošnjačkim civilima tokom rata u Bosni i Hercegovini, kada su 12. aprila 1993. godine na sportskim igralištima ispred osnovne i srednje škole ispaljene granate na okupljene građane. Tom prilikom smrtno su stradale 74 osobe, dok je više od 100 lica zadobilo teške povrede. Napad je izveden tokom turnira u malom fudbalu, kada je na igralištima bilo prisutno mnogo mladih ljudi i djece, a prema izjavama svjedoka te zvaničnika, granate su ispaljene sa položaja tadašnje Vojske Republike Srpske.

Obilježavanju godišnjice prisustvovali su preživjeli svjedoci, članovi porodica žrtava, predstavnici lokalnih i entitetskih vlasti, kao i predstavnici udruženja žrtava. U znak sjećanja na stradale, na ogradu igrališta položeno je cvijeće, dok su okupljeni odali počast minutom šutnje. Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković ukazao je na ozbiljnost zločina, ističući da je napad izveden pred očima međunarodnih mirovnih snaga UNPROFOR-a, te da za ovaj događaj još uvijek niko nije odgovarao pred pravosudnim organima.

“Pred očima UNPROFOR-a ispaljeno je više granata, pri čemu su ubijene 74 osobe, dok je više od 100 ranjeno. Uprkos ozbiljnosti ovog zločina, do danas niko nije procesuiran, iako se kontinuirano upućuju pozivi na odgovornost. Riječ je o masovnim zločinima, a slični slučajevi zabilježeni su na više mjesta na području Srebrenice i Podrinja”, rekao je Duraković tokom obraćanja prisutnima.

Hasan Hasanović, jedan od preživjelih svjedoka, prisjetio se događaja navodeći da je odmah nakon detonacija sa prijateljem pritrčao igralištu, gdje su zatekli prizore velikog broja povrijeđenih i mrtvih. “Na prvi pogled učinilo mi se da ima petsto mrtvih ljudi, jer je gornje igralište bilo prekriveno tijelima, i ranjenih i mrtvih. Mi smo u jednu kuću unosili ranjenike. Nisam odustajao od toga da pomognem ljudima, iako je u to vrijeme vladala glad. Teško je prisjećati se, ali ne smijemo zaboraviti i nadamo se da će pred lice pravde biti privedeni oni koji su počinili ovaj zločin”, izjavio je Hasanović.

Kada Hotić, članica Udruženja Pokret enklava Srebrenica i Žepa, naglasila je važnost sjećanja na žrtve i prenošenja istine mladim generacijama. “Kad sam prošla ovim putem vidjela sam lokve krvi, to je bilo strašno. Jedno dijete je imalo pola tijela, a ova ograda je bila puna dijelova ljudskog tijela. Danas se moramo sjećati svih ubijenih i moramo pričati istinu kako se ovakvi zločini nikada ne bi ponovili”, izjavila je Hotić.

Iako porodice žrtava i udruženja kontinuirano pozivaju na procesuiranje odgovornih, do danas nije pokrenuta nijedna optužnica za ovaj zločin. Ovakav izostanak pravde porodice smatraju dodatnom traumom i porazom pravosudnog sistema. Povodom godišnjice, u Kulturnom centru u Srebrenici održana je i konferencija pod nazivom „Masakr na školskom igralištu u Srebrenici 12. aprila 1993. godine: činjenice, odgovornost i kultura sjećanja“, na kojoj je naglašena potreba za očuvanjem kulture sjećanja i nastavkom borbe za pravdu.

Ovaj zločin predstavlja jedan od simbola stradanja civila u Srebrenici i širem području Podrinja tokom 1992. i 1993. godine, a godišnjica svake godine okuplja preživjele, porodice žrtava i širu javnost koja podsjeća na važnost suočavanja s prošlošću radi izgradnje pravednijeg društva.