Pravoslavni sveštenik pojašnjava običaj farbanja vaskršnjih jaja u savremenom kontekstu

Prečasni protonamesnik Željko Jovanović ističe da pored tradicionalnog crvenog jajeta, nije greška farbati jaja i u druge boje radi povećanja radosti praznika, posebno za djecu.

Običaj farbanja jaja za Vaskrs duboko je ukorijenjen u pravoslavnoj tradiciji, a prema vjerovanju, prvo jaje, poznato kao čuvarkuća, uvijek se farba u crvenu boju kao simbol krvi Isusa Hrista i njegovog vaskrsenja. Ipak, u savremenom društvu, među vjernicima se sve češće javlja pitanje da li je prihvatljivo koristiti i druge boje za ukrašavanje jaja tokom vaskršnjih praznika.

Prečasni protonamesnik inž. Hadži Željko Jovanović pojašnjava da iako crvena boja ima posebno značenje u crkvenoj tradiciji, farbanje jaja u druge boje nije u suprotnosti s hrišćanskom simbolikom. “Crvena boja jeste simbol nevinog prolivanja krvi Gospoda našeg i Spasitelja Isusa Hrista, kao i simbol vaskrsenja. U crkvi se uvijek farbaju jaja u crvenu boju, ali nije grijeh ako domaćice, posebno one sa djecom ili unučićima, farbaju jaja i u druge boje kako bi dodatno povećale radost praznika kod najmlađih,” naveo je Jovanović u izjavi medijima.

On objašnjava da se kroz zajedničko ukrašavanje i farbanje šarenih jaja djeci približava veselje i smisao praznika, te se njeguje osjećaj zajedništva i radosti u porodicama. “Na taj način, stariji pomažu djeci da osjete radost praznika. Kako budu odrastali, shvatiće da prava radost ne leži samo u ofarbanim jajima, već u duhovnom značenju Vaskrsa i Hristovom vaskrsenju”, dodao je sveštenik.

Uprkos tradicionalnom naglasku na crvenoj boji, praksa ukrašavanja jaja različitim tehnikama i bojama postaje sve prisutnija, posebno u urbanim sredinama. Time se, prema riječima vjerskih zvaničnika, ne gubi suština praznika, već se prilagođava savremenim generacijama, a posebno prilagođava djeci kojoj praznični običaji donose dodatnu radost.

Vjerski autoriteti podsjećaju i da simbolika čuvarkuće kao prvog crvenog jajeta ostaje važna i nepromijenjena, dok se ostala jaja mogu ukrašavati po želji, u skladu s porodičnim navikama i kreativnošću. “Važno je da kroz praznične običaje njegujemo porodične vrijednosti, zajedništvo i duhovnu vezu sa tradicijom”, zaključuje Jovanović.

Ovakav pristup potvrđuje da se običaji mogu mijenjati i razvijati u skladu s vremenom, zadržavajući pritom svoju suštinsku poruku i značaj u životu pravoslavnih vjernika.