Region
Prosječna plata u Crnoj Gori iznosila 1.025 eura u februaru, blagi pad realne vrijednosti
Najviše zarade u finansijama i osiguranju sa 1.623 eura, dok su realne plate smanjene 0,3 posto zbog rasta cijena
pexels-photo-45112
Najviše zarade u finansijama i osiguranju sa 1.623 eura, dok su realne plate smanjene 0,3 posto zbog rasta cijena
Prema službenim podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (Monstat), prosječna neto plata bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori u februaru 2026. godine iznosila je 1.025 eura (oko 2.010 maraka), što je za jedan euro manje u odnosu na januar iste godine. Najveći iznos prosječne zarade zabilježen je u sektoru finansijskih djelatnosti i osiguranja, gdje su zaposleni u prosjeku primali 1.623 eura (otprilike 3.180 maraka).
Porast potrošačkih cijena u februaru u odnosu na januar iznosio je 0,2 posto, što je dovelo do pada realne vrijednosti prosječnih zarada za 0,3 posto u istom periodu. Prosječna bruto plata u Crnoj Gori tokom februara bila je 1.225 eura (oko 2.400 maraka), pokazuju zvanični statistički podaci.
Plata u sektorima sa najvećim brojem zaposlenih pokazuje određene razlike: u zdravstvu i socijalnoj zaštiti prosječna zarada iznosila je 1.040 eura (oko 2.040 maraka), dok su zaposleni u obrazovanju primali u prosjeku 955 eura (oko 1.870 maraka).
Za poređenje, u Srbiji je prema posljednjim podacima iz januara 2026. prosječna zarada iznosila 1.010 eura (oko 1.980 maraka), dok je medijalna plata – odnosno iznos koji prima najveći broj zaposlenih – bila oko 790 eura (oko 1.550 maraka). Za Crnu Goru podaci o medijalnoj plati nisu objavljeni, što otežava preciznu analizu raspodjele zarada među radnicima.
Statistički trendovi ukazuju da su u Crnoj Gori plate u februaru stagnirale ili blago pale u realnom iznosu, prvenstveno usljed rasta potrošačkih cijena. Najveću korist od visokih zarada i dalje imaju zaposleni u finansijskom sektoru, dok sektori poput obrazovanja i zdravstva ostaju ispod prosjeka.
U uslovima rasta inflacije, realna kupovna moć zaposlenih suočava se sa izazovima, a razlike među sektorima dodatno naglašavaju potrebu za strukturnim reformama na tržištu rada. Zvanični podaci ostaju ključan izvor za praćenje kretanja plata i ekonomske stabilnosti u Crnoj Gori.
