SAD povećale izvoz nafte na 5,2 miliona barela dnevno zbog krize na Bliskom istoku

Neto uvoz pao na rekordno niskih 66.000 barela dnevno, evropske i azijske rafinerije povećale potražnju za američkom naftom

Sjedinjene Američke Države bile su prošle sedmice nadomak statusa neto izvoznika sirove nafte po prvi put od 1943. godine, jer je izvoz skočio na 5,2 miliona barela dnevno, najviše u posljednjih sedam mjeseci, pokazuju zvanični podaci energetskog sektora. Neto uvoz nafte, odnosno razlika između ukupnog uvoza i izvoza, smanjen je na samo 66.000 barela dnevno, što je najniži nivo od kada se vodi evidencija.

Ovaj izuzetan rast izvoza uslijedio je nakon što su napadi SAD i Izraela na Iran izazvali velike poremećaje na globalnom energetskom tržištu. Iran je blokirao prolazak oko petine svjetskih isporuka nafte i gasa kroz Ormuski moreuz, a brojne rafinerije u regionu su oštećene ratom. Posljedica toga je da su rafinerije u Evropi i Aziji bile prinuđene da traže alternativne izvore i počele kupovati naftu iz SAD, što je dovelo do povećane tražnje za američkom sirovom naftom.

Najveći kupci američke nafte u ovom periodu bile su Holandija, Japan, Francuska, Njemačka i Južna Koreja, dok je gotovo polovina izvoza otišla u Evropu, a oko trećina u Aziju. Uvoz nafte u SAD je pao zbog prilagođavanja rafinerija isključivo za preradu težih vrsta nafte, dok je razlika u cijenama između evropske brent nafte i američke WTI učinila američku naftu privlačnijom za strane kupce. Cijene su u tom periodu snažno porasle, a isporuke za Evropu dostigle su rekordne nivoe, blizu 150 dolara po barelu (oko 263 marke).

Međutim, analitičari upozoravaju da se SAD približavaju granicama svojih izvoznih kapaciteta. Procjene govore da američka infrastruktura može podržati izvoz do oko šest miliona barela dnevno, ali dalji rast ograničavaju dostupnost tankera i logistički troškovi. Svaka dodatna količina izvoza postaje skuplja zbog povećanih cijena transporta i ograničenja u infrastrukturi.

Uprkos rekordnom izvozu, samo dio američkih kompanija ostvaruje značajnu korist, dok potrošači u SAD-u plaćaju i do 5 dolara za galon goriva (oko 8,75 maraka), što predstavlja veliki teret za kućne budžete. Istovremeno, desetine praznih supertankera upućene su prema Meksičkom zalivu kako bi preuzele nove količine nafte za izvoz u narednim mjesecima.

Iako bi dodatno oslobađanje nafte iz strateških rezervi moglo povećati izvoz, nedostatak transportnih kapaciteta i visoki troškovi prevoza mogu ograničiti dalji rast. Situacija na globalnom tržištu ostaje nestabilna, a američki izvoz nafte postaje ključan faktor za energetsku sigurnost Evrope i Azije.