Sektor za vanredne situacije proširio kapacitete zbog sve češćih klimatskih izazova u Srbiji

Luka Čaušić najavio dodatne mjere i modernizaciju nakon rekordnog broja požara i ekstremnih vremenskih pojava tokom 2023. godine

Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije značajno je unaprijedio svoje kapacitete u posljednjih nekoliko godina kako bi odgovorio na sve učestalije i ekstremnije klimatske izazove, izjavio je Luka Čaušić, pomoćnik ministra i načelnik Sektora, na konferenciji o adaptaciji na klimatske promjene održanoj danas u Beogradu. Prema njegovim riječima, Sektor sada raspolaže sa gotovo hiljadu vatrogasaca-spasilaca više u odnosu na prethodni period, a tim je pojačan i sa stručnjacima preventivne zaštite, prvenstveno inženjerima tehničke struke.

Govoreći o tehnološkoj modernizaciji, Čaušić je istakao da je nabavljeno nekoliko helikoptera velike nosivosti vode za gašenje šumskih i požara na otvorenom, dok je vozni park proširen sa desetinama novih kamiona. Također, izgrađeno je 15 novih objekata, a više desetina ih je rekonstruisano, što je rezultiralo kontinuiranim smanjenjem broja žrtava od požara i eksplozija. Čaušić je naveo da je uprkos unapređenju opreme i ljudstva, broj intervencija u prošloj godini dosegao rekordnih 21.428, najviše otkako se vodi statistika, uz veliki broj požara na otvorenom prostoru.

“Klimatske promjene više nisu teorija već realnost koja se jasno vidi na terenu. Svjedoci smo pojave superćelijskih oluja, posebno tokom 2023. godine, što ranije nije bio slučaj u Srbiji”, rekao je Čaušić. On je posebno istakao da su poplave, naročito bujične koje se sada najčešće dešavaju tokom juna i jula, postale mnogo intenzivnije, pri čemu se u kratkom periodu sruči količina padavina koja je ranije bila raspoređena na nekoliko mjeseci. Prema njegovim riječima, jug, jugoistok i istok zemlje su konstantno pod povećanim rizikom od izbijanja požara.

“Kao društvo moramo biti spremni na to da će klimatske promjene biti sve radikalnije, a negativni uticaji sve izraženiji”, naglasio je Čaušić, dodajući da je neophodna saradnja između institucija i građana u prevenciji i odgovoru na vanredne situacije. On je podsjetio da Sektor za vanredne situacije već petnaest godina ulaže napore u edukaciju stanovništva, posebno najmlađih, s ciljem smanjenja rizika i podizanja svijesti o pravilnom ponašanju tokom vanrednih događaja.

“Edukacija djece o tome šta su vanredne situacije i koje mjere treba poduzeti predstavlja osnovu prevencije. Također, komunikacija sa građanima se odvija i kroz sistem SMS upozorenja i redovne edukativne kampanje, što je pravac u kojem planiramo nastaviti”, istakao je Čaušić tokom obraćanja publici.

Stručnjaci za upravljanje vodama i klimatske promjene, prisutni na konferenciji, saglasili su se da su ulaganja u kapacitete, tehničku opremu i edukaciju ključni za smanjenje posljedica ekstremnih vremenskih pojava. Prema procjenama, klimatski izazovi će u narednim godinama zahtijevati još snažniju saradnju između državnih institucija, lokalnih zajednica i građana radi zaštite života i imovine.

Sektor za vanredne situacije planira nastaviti sa modernizacijom i širenjem kapaciteta, a najavljene su i dodatne investicije u opremu i obuku, s ciljem efikasnijeg odgovora na buduće katastrofe izazvane klimatskim promjenama.