Svetli četvrtak obilježen kao dan sreće i novih početaka prema narodnoj tradiciji

Prema vjerovanjima u istočnoj i centralnoj Bosni, četvrtak nakon Vaskrsa smatra se izuzetno povoljnim za pokretanje novih poslova i ostvarenje želja.

Svetli četvrtak, koji se ove godine obilježava širom Bosne i Hercegovine, prema narodnim vjerovanjima i običajima važi za posebno sretan dan, za razliku od ostalih četvrtaka koji se tradicionalno smatraju manje povoljnim. Ovaj praznični dan, poznat i kao Zeleni ili Beli četvrtak, dio je Svetle ili Vaskršnje nedjelje, perioda koji se u pravoslavnoj tradiciji doživljava kao produžena proslava Vaskrsa.

Kako je poznato u narodnoj predaji, četvrtak nakon Vaskrsa nosi specifičnu simboliku: vjeruje se da su na ovaj dan sva mjesta koja, prema mitologiji, nastanjuju zle sile, zatvorena, dok se zemljom kreću isključivo dobra nebeska bića. Upravo zbog toga, smatra se da svaki posao ili nova inicijativa započeta na Svetli četvrtak ima veće šanse za uspjeh. Stariji običaji savjetuju da se danas posebno preporučuje započeti one aktivnosti koje do sada nisu išle od ruke, kao i da se uputi molba za ispunjenje dugo željene želje, uz vjerovanje da će biti uslišena.

U pojedinim krajevima, naročito u istočnoj Bosni i Hercegovini, cijela nedjelja nakon Vaskrsa, a posebno četvrtak, tradicionalno se obilježava neradno kako bi se prizvala rodna i uspješna godina. Uobičajeno je da se od Svetlog četvrtka pa sve do Spasovdana izbjegava rad na polju i sa stokom, a domaćinstva posvećuju vrijeme odmoru, molitvi i okupljanju porodice.

Stručnjaci za etnologiju i tradiciju naglašavaju važnost ovakvih običaja u očuvanju kolektivnog identiteta zajednice. “Svetli četvrtak ima značajnu ulogu u povezivanju religijskog i svakodnevnog života ljudi na našim prostorima. Pored vjerskog značaja, ovo je i vrijeme kada se porodice okupljaju, dijele radost i planiraju zajedničke aktivnosti”, navodi profesorica etnologije Biljana Marković.

Ipak, tradicija nalaže i određena ograničenja: prema predanju, na ovaj dan nije preporučljivo organizovati svadbena veselja ili praviti bučne proslave, jer se vjeruje da pretjerana galama i muzika mogu otjerati “dobra božanstva” koja donose sreću. Umjesto toga, preporučuje se mirno slavlje, molitva i razmjena dobrih želja među članovima porodice i komšijama.

Svetli četvrtak ostaje primjer bogate narodne tradicije koja, uprkos savremenim promjenama, i dalje ima značajan uticaj na društveni život i običaje u mnogim dijelovima Bosne i Hercegovine. Stručnjaci smatraju da ovakvi dani pružaju priliku za jačanje porodičnih i komšijskih veza, kao i za pokretanje novih, važnih životnih koraka.