UN izvještaj: Razvojni jaz između država porastao na 4 biliona dolara godišnje

Prosječne carine na izvoz iz najsiromašnijih država porasle na 28 posto, razvojna pomoć smanjena 23 posto u 2025.

Ujedinjene nacije (UN) upozorile su da je globalni jaz između bogatih i siromašnih država dosegao rekordne razmjere, pri čemu godišnji finansijski jaz za razvoj iznosi 4 biliona dolara (oko 7 biliona maraka). Prema najnovijem izvještaju, mjere dogovorene tokom 2023. godine, uključujući reformu ključnih globalnih finansijskih institucija, još uvijek nisu implementirane, što usporava napredak ka ostvarivanju razvojnih ciljeva do 2030. godine.

Izvještaj je objavljen uoči proljetnih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, institucija koje igraju ključnu ulogu u finansiranju ekonomskog razvoja. Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva istakla je da su globalne prognoze rasta revidirane naniže zbog rata u Iranu, što dodatno pogoršava izglede za svjetsku ekonomiju. Zamjenik generalnog sekretara UN-a za ekonomska i socijalna pitanja Li Junhua naglasio je da geopolitičke tenzije otežavaju zemljama u razvoju pristup finansiranju.

Generalni sekretar UN-a António Guterres više puta je ukazivao na potrebu za temeljitom reformom MMF-a i Svjetske banke, tvrdeći da je dosadašnji model pogodovao bogatim državama, dok su siromašne ostale u nepovoljnom položaju, naročito nakon pandemije COVID-19. Izvještaj navodi da rastuće trgovinske barijere i klimatski šokovi dodatno produbljuju globalne nejednakosti.

Na prošlogodišnjoj konferenciji u Sevilji, većina lidera, izuzev Sjedinjenih Američkih Država, podržala je tzv. Seviljski sporazum, kojim se poziva na zatvaranje finansijskog jaza od 4 biliona dolara godišnje za razvoj. Sporazum uključuje zahtjeve za značajno povećanje ulaganja u zemlje u razvoju i reformu međunarodnog finansijskog sistema.

Međutim, prema riječima Li Junhue, u 2025. godini 25 država smanjilo je razvojnu pomoć siromašnijim zemljama, što je dovelo do ukupnog pada od 23 posto u odnosu na 2024. godinu. SAD su zabilježile najveći pad, od 59 posto. Preliminarni podaci pokazuju da se za 2026. godinu očekuje dodatno smanjenje pomoći od 5,8 posto.

Izvještaj ističe da su prosječne carine na izvoz iz najsiromašnijih država porasle sa 9 na 28 posto u 2025. godini, dok su za zemlje u razvoju (bez Kine) porasle sa 2 na 19 posto. Ove promjene, zajedno sa smanjenjem razvojne pomoći, predstavljaju značajan izazov za postizanje globalne ekonomske ravnoteže i ostvarivanje održivog razvoja.