Zoran Đorđević upozorava na rizike političke neodlučnosti: Između nije dugoročna strategija

Bivši ministar Zoran Đorđević u autorskom tekstu ističe važnost jasne orijentacije država u savremenim globalnim odnosima, upozoravajući na posljedice odlaganja ključnih odluka.

Bivši ministar Zoran Đorđević objavio je autorski tekst u kojem analizira posljedice dugotrajnog zadržavanja političke pozicije ‘između’ velikih sila, ukazujući da takav pristup nije održiv pravac za ozbiljne sisteme i države. Đorđević navodi da je česta zabluda vjerovati da mudrost leži u održavanju neutralnog položaja između suprotstavljenih interesa, podsjećajući da taj pristup može izgledati razumno u mirnim vremenima, ali postaje problematičan kada dođu ozbiljnija geopolitička previranja.

Prema njegovim riječima, ozbiljne države ne mogu dugoročno opstati samo na osnovu svog položaja, već moraju jasno odrediti kome i čemu pripadaju. “U miru svi mogu da trguju i razgovaraju, ali svijet nije uređen za neodlučne, već za one s jasnim pravcem,” ističe Đorđević, naglašavajući da je od suštinskog značaja imati oslonac u zajedničkim vrijednostima, standardima i viziji budućnosti.

Đorđević upozorava da najveće greške nastaju iz samouvjerenosti i uvjerenja da će povijest sama donijeti strateške odluke. On ističe da je pogrešno oslanjati se na koristi koje proizlaze iz trenutnih pozicija, umjesto na izgradnju dugoročnih i stabilnih partnerstava. “Kada se sistem počne voditi raspoloženjem umjesto činjenicama, svaka ozbiljna primjedba doživljava se kao manjak vjere, a istina postaje nepoželjna jer narušava ton,” navodi Đorđević u svom tekstu.

U svom osvrtu, Đorđević razmatra i unutrašnje posljedice izostanka jasnog političkog pravca, navodeći da u takvim okolnostima iz sistema prvi odlaze najkorisniji kadrovi, koji su spremni ukazivati na neophodnost promjena i donošenja odluka. “Sistem tada izgleda uređenije, ali ostaje bez najvažnijeg instrumenta opstanka – bez kompasa,” ističe Đorđević.

Stručnjaci za međunarodne odnose ističu da su ovakva upozorenja posebno relevantna za zemlje koje su u prošlosti težile balansiranju između različitih centara moći. “Dugoročna stabilnost i razvoj zahtijevaju jasnu orijentaciju ka vrijednostima i standardima koji omogućavaju pristup znanju, kapitalu i sigurnosti,” navodi jedan od analitičara u izjavi za medije.

Dodaje se da se budućnost ne može graditi samo na osnovu privremenih koristi ili neutralnosti, već na temelju pripadanja zajednicama i savezima koji dijele iste ekonomske, političke i sigurnosne interese. Đorđević zaključuje kako ponos bez oslonca može postati samo drugo ime za samoću, upozoravajući da samoća nije održiva strategija u trenutnom globalnom kontekstu.

Ovakav stav podstiče javnu raspravu o dugoročnim ciljevima i politici orijentacije, posebno u svjetlu aktuelnih geopolitičkih izazova i potreba za strateškim opredjeljenjima država regiona. Đorđevićev tekst potiče na promišljanje o tome kakvu budućnost i vrijednosti države žele graditi i s kim ih žele dijeliti.