Dvije godine od smrti Veljka Bulajića, reditelja „Bitke na Neretvi“

Veljko Bulajić, čuveni filmski reditelj, preminuo je 2. aprila 2024. godine u Zagrebu, ostavivši neizbrisiv trag u filmskoj umjetnosti bivše Jugoslavije.

Na današnji dan navršavaju se dvije godine od smrti Veljka Bulajića, jednog od najpoznatijih filmskih reditelja sa prostora bivše Jugoslavije. Bulajić je preminuo 2. aprila 2024. godine u Zagrebu, u 96. godini života. Rođen je 22. marta 1928. u Vilusima kod Nikšića, ali je dio djetinjstva i školovanja proveo u Sarajevu, gdje je stekao prve kontakte sa filmskom umjetnošću.

Bulajić je diplomirao filmsku režiju u Centro Sperimentaleu u Rimu, gdje je imao priliku raditi kao asistent znamenitim evropskim rediteljima, među kojima su Federico Fellini i Vittorio De Sica. Povratkom u tadašnju Jugoslaviju, Bulajić je postao jedan od najznačajnijih autora kinematografije regiona, a njegovi filmovi oborili su rekorde gledanosti i ušli u antologije evropskog filma.

Najveću slavu stekao je režijom spektakla „Bitka na Neretvi“ iz 1969. godine, najskupljeg i najambicioznijeg filmskog projekta u bivšoj Jugoslaviji, u kojem su igrale i brojne holivudske zvijezde poput Orsona Wellesa, Yula Brynnera, Franca Nera i Sergeja Bondarčuka, zajedno sa poznatim jugoslavenskim glumcima Ljubišom Samardžićem, Milenom Dravić, Fabijanom Šovagovićem i Velimirom Batom Živojinovićem. Film je bio nominiran za Oskara i nagrađen na festivalima širom svijeta, a promotivni poster izradio je čuveni slikar Pablo Picasso.

Pored „Bitke na Neretvi“, Bulajić je režirao i druge značajne filmove kao što su „Kozara“, „Vlak bez voznog reda“ i „Bijeg do mora“, a njegovo djelo „Kozara“ smatra se jednim od najvažnijih prikaza partizanske borbe u Drugom svjetskom ratu. Filmovi Veljka Bulajića prikazani su na vodećim svjetskim festivalima, uključujući Cannes i Moskvu, a osvojili su brojne nagrade i priznanja, među kojima je i UNESCO-ova nagrada Kalinga za izuzetna dostignuća na polju umjetnosti i nauke.

Iako rođen u Crnoj Gori, Bulajić je dio djetinjstva proveo u Sarajevu, te je ostavio dubok trag u kulturnom životu Bosne i Hercegovine. Njegov rad uticao je na generacije filmskih stvaralaca i ostao prepoznatljiv po svojoj tematskoj širini, produkcijskoj vrijednosti i snažnom humanističkom pristupu.

Kulturni radnici i stručnjaci ističu da je Bulajićev doprinos filmskoj umjetnosti nemjerljiv. “Bulajić je bio pionir filmskog spektakla na ovim prostorima i osoba koja je povezivala jugoslavensku i svjetsku filmsku scenu”, izjavio je filmski kritičar Emir Suljagić u pisanom osvrtu povodom godišnjice. Njegova djela, dodaju stručnjaci, predstavljaju trajno naslijeđe regiona i inspiraciju budućim generacijama filmskih umjetnika.

Posljednji igrani film Veljka Bulajića, „Bijeg do mora“, dovršen je 2018. godine kao hrvatsko-crnogorska koprodukcija, potvrđujući njegovu predanost filmskoj umjetnosti do posljednjih godina života. Obilježavanje godišnjice njegove smrti podsjeća na značaj filmskog naslijeđa koje je ostavio u Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji.