Elmedin Konaković okončao višegodišnju diplomatsku saradnju sa Peterom Sijartom iz Mađarske

Česta okupljanja bh. ministra vanjskih poslova sa mađarskim šefom diplomatije od 2021. do 2024. godine nisu donijela konkretan napredak za evropski put Bosne i Hercegovine.

Višegodišnja diplomatska aktivnost između Bosne i Hercegovine i Mađarske, predvođena ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem i njegovim mađarskim kolegom Peterom Sijartom, privodi se kraju nakon političkih promjena u Budimpešti. Od marta 2023. do aprila 2024. godine, brojni sastanci i dogovori o bilateralnoj saradnji, uključujući potpisivanje sporazuma o obuci mladih diplomata i podršku evropskim integracijama, nisu rezultirali vidljivim napretkom na terenu, prema analizama iz više izvora.

Konaković je nedavno javno čestitao novoj političkoj garnituri u Mađarskoj, koju predvodi Peter Magyar, ističući nadu u novo poglavlje odnosa zasnovano na međusobnom poštovanju i evropskim vrijednostima. Ova čestitka dolazi u trenutku kada je prethodni period saradnje sa Sijartom i vladom Viktora Orbana naišao na kritike zbog, kako navode politički analitičari i opozicija, nedostatka konkretnih rezultata i podrške za državne interese BiH.

Posebno je bio zapažen slučaj iz januara 2024. godine, kada zbog loših vremenskih uslova Sijarto nije sletio u Sarajevo, već je prioritet dao sastanku sa Miloradom Dodikom u Banjoj Luci, nakon čega je tek posjetio bh. institucije. Iako je Konaković tada zahvaljivao Mađarskoj na lobiranju za članstvo u Evropskoj uniji, istovremeno je mađarski premijer Viktor Orban javno podržavao Dodika i blokirao sankcije Evropske unije protiv lidera SNSD-a, čime je dodatno otežana pozicija BiH u evropskim integracijama.

U političkim debatama tokom 2024. godine, sam Konaković je Dodika nazvao “najvećim kriminalcem u BiH”, navodeći da bi nakon donošenja neustavnih zakona mogao naći utočište samo u Beogradu ili kod Orbana. Opozicija je koristila ove odnose s Mađarskom kao argument protiv Konakovićeve diplomatske strategije, tvrdeći da je takav pristup više koristio Dodikovim interesima nego Bosni i Hercegovini.

Akcijski planovi i obuke koje su dogovarane između Ministarstva vanjskih poslova BiH i mađarskih institucija ostali su uglavnom neimplementirani, dok su političke promjene u Mađarskoj dodatno umanjile značaj prethodnih dogovora. Stručnjaci za međunarodne odnose ističu da je BiH u protekle tri godine propustila priliku za jačanje saradnje sa stabilnijim evropskim partnerima, dok su mladi diplomati, koji su trebali sticati iskustva u Mađarskoj, sada suočeni sa promjenom vlasti i reputacijom odlazeće administracije optužene za korupciju i ograničavanje demokratije.

Analitičari smatraju da će Elmedin Konaković morati dodatno objasniti javnosti razloge dugotrajnog ulaganja u odnose sa političkim akterima koji, kako se pokazalo, nisu donijeli očekivane koristi Bosni i Hercegovini, dok su istovremeno podržavali lidere koji zagovaraju destabilizaciju državnog poretka. Očekuje se da će nova politička situacija u Mađarskoj otvoriti prostor za redefinisanje diplomatskih prioriteta BiH i potencijalno približavanje evropskim centrima koji podržavaju suverenitet i integritet države.