Entiteti u BiH povećavaju zaduženost: Prosječan dug po stanovniku u RS premašio 6.000 KM, u FBiH 3.000 KM

Vlasti Republike Srpske i Federacije BiH nastavile su sa značajnim zaduživanjem na međunarodnom tržištu, dok stručnjaci upozoravaju na potrebu produktivnog ulaganja pozajmljenih sredstava.

Republika Srpska je nedavno putem Londonske berze realizovala rekordno zaduženje od 500 miliona eura, potvrđeno je iz entitetskog ministarstva finansija. Nova euroobveznica izdana je po fiksnoj kamatnoj stopi od 6,25 posto, s rokom dospijeća do aprila 2031. godine. Ovim aranžmanom, ukupni javni dug Republike Srpske po stanovniku premašio je 6.000 konvertibilnih maraka, dok je u Federaciji BiH dug po stanovniku približno 3.000 KM.

Kako je saopćeno, dodatna sredstva RS-a bit će iskorištena za otplatu ranijih obaveza, uključujući i iznos od 600 miliona KM koji dospijeva u aprilu ove godine na osnovu obveznica emitovanih 2021. godine. Istovremeno, budžet Federacije BiH za 2026. godinu predviđa ukupna zaduženja od oko 2,3 milijarde KM.

Politička analitičarka Tanja Topić ističe da aktuelna politika zaduživanja nosi dugoročne rizike, naročito zbog činjenice da teret vraćanja kredita prelazi i na buduće generacije. „Živimo u nelogičnom raskoraku gdje nas vlast uvjerava da je zaduživanje pokazatelj stabilnosti, dok u stvarnosti kredite otplaćuju i oni koji još nisu rođeni. Mnogi građani, zabrinuti za budućnost svoje djece, odlučuju se na odlazak iz zemlje upravo zbog osjećaja dužničkog ropstva“, izjavila je Topić u komentaru za medije.

Ekonomski stručnjak Ranko Markuš navodi da ukupni javni dug Bosne i Hercegovine iznosi blizu sedam milijardi eura, odnosno oko 25 posto bruto domaćeg proizvoda. „Poređenja radi, javni dug Srbije iznosi 25 milijardi eura ili 47 posto BDP-a, dok Hrvatska ima dug od 52 milijarde eura, što je 57 posto njihovog BDP-a. Po stanovniku, u FBiH dug iznosi oko 1.500 eura, a u RS više od 3.000 eura. Razlika potiče iz demografskih karakteristika entiteta“, pojašnjava Markuš.

Ključno pitanje, prema mišljenju stručnjaka, nije samo visina zaduženosti već namjena pozajmljenih sredstava. Markuš kao pozitivan primjer navodi ulaganja u skijašku infrastrukturu na Jahorini, gdje su krediti doprinijeli razvoju turizma i rastu zaposlenosti. S druge strane, upozorava na neproduktivna zaduženja, posebno u energetskom sektoru, gdje se sredstva koriste za pokrivanje loših poslovnih odluka ili za otkup koncesija, što može dodatno opteretiti javne finansije.

Javni sektor, prema analizama, mora transparentnije upravljati sredstvima iz novih kredita, kako bi izbjegao scenarij u kojem servisiranje duga postaje finansijski teret koji onemogućava investicije u razvoj. Stručnjaci zaključuju da, iako Bosna i Hercegovina trenutno nije među najzaduženijim zemljama regiona, nedostatak jasnih razvojnih strategija i produktivnog ulaganja može dugoročno usporiti ekonomski napredak i povećati migracije stanovništva.