Javna kuhinja za bebe i djecu u Bratuncu bilježi rast korisnika zbog sve dubljeg siromaštva

U javnoj kuhinji za najmlađe u Bratuncu pomoć redovno traži oko 60 porodica, dok institucije rijetko reaguju na porast dječijeg siromaštva u ovom dijelu BiH.

U Bratuncu, gradu na istoku Bosne i Hercegovine, posljednjih godina sve više porodica s djecom i bebama oslanja se na pomoć javne kuhinje specijalizirane za najmlađe, prema podacima lokalnih humanitarnih organizacija. Prva ovakva kuhinja otvorena je prije nekoliko godina, a trenutno u prosjeku oko 60 porodica redovno dolazi po osnovne potrepštine kao što su mlijeko, kašice, pelene i odjeća.

Predsjednica udruženja koje vodi projekat javne kuhinje za djecu, Aida Sadiković Mehonić, izjavila je za medije da je broj korisnika u stalnom porastu, a tokom prošlog mjeseca evidentirano je čak 84 roditelja koji su zatražili pomoć za bebe i malu djecu. “Sve je više porodica s područja Podrinja koje nemaju osnovne stvari za svoje bebe. U našem centru korisnici mogu dobiti mlijeko, hranu, odjeću, obuću, slatkiše i osnovnu opremu za bebe. Najveća je potražnja za adaptiranim mlijekom, kašicama, pelenama i higijenskim proizvodima, ali i hranom za stariju djecu”, navela je Mehonić.

Rastuće cijene hrane i dječijih potrepština dodatno opterećuju roditelje, a mnoge porodice u ovom regionu žive na ivici siromaštva. “Cijene adaptiranih formula, pelena i hrane za bebe rastu iz mjeseca u mjesec. Roditelji su sve zabrinutiji kako će obezbijediti osnovno za djecu, a posebno je teško trudnicama koje se brinu hoće li moći priuštiti sve što je potrebno za novorođenče”, istakla je Mehonić. Humanitarne organizacije pokušavaju ublažiti posljedice, ali napominju da je neophodno sistemsko rješenje i veći angažman državnih i lokalnih institucija.

Prema riječima predstavnika udruženja, institucije rijetko pokazuju interes za ovaj problem, dok su privatne donacije i volonterska pomoć često jedini izvor podrške. “Društvo bi trebalo posvetiti više pažnje porodicama sa djecom, jer nijedno dijete ne bi smjelo odrastati u siromaštvu. Pomoć civilnog sektora je značajna, ali nije dovoljna bez uključenja nadležnih organa”, poručuje Mehonić.

Osim materijalnog siromaštva, pojedine porodice suočavaju se i sa dodatnim izazovima, poput porodične disfunkcionalnosti i zanemarivanja djece. “Najveći izazov su priče iz porodica gdje djeca nemaju nikakvu budućnost zbog složenih problema u okruženju”, dodaje predsjednica udruženja.

Prema procjenama domaćih i međunarodnih organizacija, stopa dječijeg siromaštva u Bosni i Hercegovini konstantno raste, naročito u ruralnim i manje razvijenim regijama poput Podrinja. Nadležni su više puta pozivani da poduzmu konkretne mjere kako bi zaštitili najranjivije kategorije stanovništva, ali sistemska rješenja i dalje izostaju. Humanitarni radnici apeliraju na donatore i institucije da povećaju podršku, naglašavajući da osnovne potrebe beba i djece moraju biti prioritet svakog društva.