Komisija uskoro otvara 31 prijavu za izbor dvoje sudija Ustavnog suda BiH

Parlament Federacije BiH ulazi u odlučujuću fazu popunjavanja sudijskih mjesta, dok Sud prvi put radi bez sudija iz Republike Srpske

Komisija za izbor sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine najavila je da će sredinom aprila otvoriti 31 prijavu pristiglu na konkurs za izbor dvoje novih sudija u ovom najvišem sudskom tijelu. Ovu informaciju potvrdio je predsjednik Komisije i dopredsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mladen Bošković, naglašavajući da se radi o ključnoj fazi popunjavanja sudijskih mjesta koje bira Federacija BiH.

Ustavni sud BiH broji ukupno devet sudija, od čega Federacija BiH bira četiri, Republika Srpska dva, a preostala tri sudiju imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Od početka 2024. godine, Sud djeluje bez sudija iz Republike Srpske zbog političke blokade imenovanja iz ovog entiteta.

Prijave na konkurs za dvije sudijske pozicije, koji je bio otvoren tokom februara, još nisu javno otvorene zbog zastoja u političkim pregovorima. Sudije Valerija Galić i Mirsad Ćeman uskoro odlaze u penziju, što je pokrenulo proceduru izbora njihovih nasljednika. Jednog sudiju biraće iz reda Bošnjaka, a drugog iz reda Hrvata, u skladu sa ustavnim odredbama.

U javnosti su se već pojavila imena mogućih kandidata, među kojima se spominju Dženeta Omerdić, aktuelna savjetnica jednog od članova Predsjedništva BiH, Monika Mijić, vršiteljica dužnosti agentice BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, te Faris Vehabović, aktuelni sudija tog suda. Konačna lista kandidata biće poznata nakon otvaranja prijava i početka zvanične procedure razmatranja.

Situacija je dodatno komplikovana činjenicom da od penzionisanja sudije Miodraga Simovića 2022. godine Narodna skupština Republike Srpske odbija imenovati novog sudiju, navodeći političke razloge kao razlog bojkota rada Suda. Ova blokada je dodatno pojačana početkom 2024. godine, nakon što je sudija Zlatko Knežević prijevremeno penzionisan, što je prvi put u istoriji Ustavnog suda BiH da nema sudija iz Republike Srpske.

Iako Ustav BiH dozvoljava Sudu da odlučuje sa kvorumom od pet sudija, izostanak sudija iz jednog entiteta paralisao je rad Velikog vijeća, koje sada mogu činiti samo sudije iz Federacije i strane sudije. Sve odluke moraju proći kroz Plenarnu sjednicu, što je izazvalo nezadovoljstvo vlasti iz Republike Srpske i dodatno usporilo rješavanje aktuelnih predmeta.

Građani i privreda trpe posljedice ovakve situacije, jer je rad Suda znatno usporen, a trajanje sudskih postupaka produženo. Stručnjaci ističu da je popunjavanje upražnjenih sudijskih mjesta ključno za povratak efikasnosti i nepristrasnosti u radu Ustavnog suda BiH. U narednim sedmicama očekuju se naredni koraci Komisije za izbor i početak razmatranja prijava, nakon čega će uslijediti javna saslušanja i konačna odluka Parlamenta FBiH.