Lejla Ramić-Mesihović: Primirje između SAD-a i Irana više podsjeća na taktičku pauzu nego na promjenu kursa

Profesorica međunarodnih odnosa upozorava da trenutna deeskalacija na Bliskom istoku ne garantuje dugotrajan mir, dok ekonomske posljedice utiču na cijeli svijet.

Dvosedmično primirje postignuto između Sjedinjenih Američkih Država i Irana izazvalo je pažnju međunarodne zajednice, ali prema mišljenju prof. dr. Lejle Ramić-Mesihović, šefice Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na jednom sarajevskom univerzitetu, riječ je prije o taktičkoj pauzi nego o korjenitoj promjeni političkog kursa u regiji. Ramić-Mesihović je u razgovoru za medije istakla da je, uprkos privremenom smirivanju, situacija i dalje izuzetno nestabilna, posebno jer Izrael nastavlja vojne operacije u Libanu, čime se mogućnost šire regionalne deeskalacije čini dalekom.

“Dvosedmično primirje nije rezultat dubokog političkog dogovora, već prije svega privremeni odgovor na akutni pritisak i prijetnje destabilizacije ključnih energetskih i saobraćajnih pravaca,” izjavila je Ramić-Mesihović. Naglasila je da je Hormuški moreuz, kroz koji prolazi značajan dio svjetskog snabdijevanja naftom, ponovo potvrđen kao jedna od najosjetljivijih tačaka globalne ekonomije. Svaki poremećaj u ovom regionu, prema njenim riječima, direktno utiče na rast cijena nafte i transporta, što izaziva inflacione pritiske ne samo u Evropi, već i u Aziji.

Profesorica je podsjetila da kriza na Bliskom istoku više ne predstavlja isključivo regionalno pitanje: “Ovaj sukob ima direktan uticaj na lance snabdijevanja, energetsku sigurnost i političku stabilnost država koje nisu neposredno uključene u konflikt.” Navela je da, čak i kada oružje utihne, geopolitička cijena ostaje visoka, jer se sudbina jednog moreuza može pretvoriti u pitanje životnog standarda i stabilnosti međunarodnog poretka.

Ključnu ulogu u uspostavljanju trenutnog primirja imala je Islamska Republika Pakistan, koja će narednih dana biti domaćin direktnih pregovora između američkih i iranskih predstavnika u Islamabadu. Ramić-Mesihović je objasnila i značaj Omana, koji i dalje igra ulogu diskretnog, ali pouzdanog posrednika u komunikaciji s Teheranom, naglašavajući višegodišnju reputaciju te zemlje kao neutralnog aktera u diplomatskim inicijativama.

“Ova kriza najjasnije pokazuje da savremeni ratovi više ne ostaju ograničeni na jedno područje, već u vrlo kratkom roku postaju problem cijelog svijeta,” ocijenila je Ramić-Mesihović. Smatra da su ekonomske posljedice, poput skoka cijena goriva i rasta inflacije, već vidljive na globalnom nivou, dok politička neizvjesnost ostaje prisutna i nakon privremenih dogovora o prekidu vatre.

Prema njenim riječima, u narednim sedmicama pažnja će biti usmjerena na ishod pregovora u Pakistanu, ali i na moguće dalje akcije Izraela u Libanu i širem regionu. Ramić-Mesihović je zaključila da je stabilizacija Bliskog istoka nužna ne samo zbog lokalnog stanovništva, već i zbog globalne ekonomske i političke sigurnosti.