Ministar vanjskih poslova BiH Konaković najavio razgovor sa reisu-l-ulemom nakon optužbi za antisemitizam

Rabin Yehud Kaploun tokom sastanka u inostranstvu iznio primjedbe na bajramsku hutbu Huseina ef. Kavazovića, dok je Konaković istakao da nije bio upoznat sa sadržajem.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je da će, po povratku u Sarajevo, razgovarati sa reisu-l-ulemom Islamske zajednice u BiH Huseinom ef. Kavazovićem, nakon što je rabin Yehud Kaploun, specijalni izaslanik za praćenje i borbu protiv antisemitizma, tokom nedavnog sastanka iznio optužbe na račun poglavara Islamske zajednice. Sastanak je održan u inostranstvu, a povod su bile reakcije na određene dijelove Kavazovićeve bajramske hutbe, koje su u diplomatskim krugovima i od strane rabina Kaplouna ocijenjene kao poticanje antisemitizma.

Ministar Konaković je tokom sastanka naveo da nije bio upoznat sa sadržajem navedene hutbe te je istakao obavezu da će nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu o tome razgovarati sa reisu-l-ulemom. “Ne znam. Nisam informisan. Kada se vratim u Sarajevo, razgovarat ću sa reisu-l-ulemom Kavazovićem o tome”, rekao je Konaković, prema izjavama medijima.

U zvaničnom saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine nakon sastanka, naglašeno je da su Konaković i Kaploun vodili konstruktivan dijalog o zajedničkoj predanosti borbi protiv antisemitizma, islamofobije i svih oblika netolerancije. “Bosna i Hercegovina, kao društvo duboko ukorijenjeno u multietničnosti i međuvjerskoj solidarnosti, nosi posebnu moralnu odgovornost da doprinese globalnim naporima protiv diskriminacije”, saopćeno je. Ministar je, također, ukazao na značaj Sarajevske Hagade, čije je predstavljanje u američkom Kongresu ocijenio kao snažnu poruku podrške univerzalnim vrijednostima i tradiciji Sarajevske jevrejske zajednice.

Rabin Yehud Kaploun tokom sastanka iznio je mišljenje da određeni navodi iz hutbe reisu-l-uleme Kavazovića predstavljaju širenje antisemitizma, pozivajući se na konkretne rečenice u kojima se spominje prijetnja “vjerskog fanatizma i cionizma” i kritikuje “sila moći i mržnje”. Kaploun je kao dokaz predočio prevedeni tekst hutbe, a prema informacijama dobijenim iz diplomatskih izvora, i pojedini predstavnici međunarodnih ambasada u Sarajevu dijelili su slične zabrinutosti.

Iz Islamske zajednice Bosne i Hercegovine nije bilo zvaničnog odgovora na optužbe u trenutku objave ovog teksta. U javnosti je hutba reisu-l-uleme Kavazovića, održana tokom ramazanskog Bajrama, interpretirana kao apel protiv svake vrste netolerancije i poziv na međuvjersko razumijevanje. U dijelu hutbe na koji se odnose primjedbe, Kavazović je naveo: “Nad našim glavama nadvila se ozbiljna prijetnja vjerskog fanatizma i cionizma. To je slijepa sila moći i mržnje, koja uništava svjetove, kulture i civilizacije. Vjerujemo da još ima zdravih srca koja će joj se oduprijeti, koja koračaju putem ljubavi i bratstva među ljudima.”

Politički analitičari navode da su ovakve optužbe osjetljive za Bosnu i Hercegovinu, zemlju sa bogatom tradicijom multietničkog i multikonfesionalnog suživota. “Ovakvi incidenti zahtijevaju pažljive i odgovorne reakcije kako bi se sačuvala međuvjerska tolerancija i povjerenje među zajednicama”, smatra profesor religijskih studija sa Univerziteta u Sarajevu, koji je želio ostati anoniman.

Očekuje se da će razgovor ministra Konakovića i reisu-l-uleme Kavazovića, najavljen po povratku ministra u zemlju, biti prilika za dodatno pojašnjenje stavova Islamske zajednice i eventualno umanjenje napetosti izazvanih međunarodnim reakcijama. Dalji razvoj događaja biće praćen od strane diplomatskih predstavništava i domaće javnosti.