Parlament Federacije BiH razmatra proširenje Južne interkonekcije na dodatne regije

Novi prijedlog zakona predviđa treći krak gasovoda Kladanj – Tuzla te proširenje mreže u Hercegovini i Srednjoj Bosni, čime bi više gradova dobilo pristup prirodnom gasu.

Južna interkonekcija, jedan od najznačajnijih energetskih projekata u Federaciji Bosne i Hercegovine, suočava se sa mogućnošću značajnog proširenja, prema najnovijem prijedlogu izmjena zakona koji je upućen u parlamentarnu proceduru. Inicijativa uključuje dodavanje novih trasa i odvojaka, kao i uvođenje trećeg, potpuno nezavisnog kraka gasovoda namijenjenog Tuzlanskom kantonu.

U Hercegovini je planirano proširenje postojeće trase Posušje – Široki Brijeg – Mostar, koja bi sada obuhvatila i općinu Grude. Time bi Grude prvi put bile povezane sa državnom gasnom mrežom. Dodatno, predviđena je izgradnja novog odvojka prema Čapljini, najvjerovatnije iz pravca Mostara, što bi omogućilo pristup gasu za širi dio regije.

Srednja Bosna također bi dobila proširenje infrastrukture, uz već ranije planirane odvojke za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje i Jajce. Novi prijedlog dodaje i pravac prema Donjem Vakufu, čime bi se broj lokalnih zajednica povezanih na gasni sistem dodatno povećao. Prema obrazloženju predlagača zakona, ovakva infrastruktura bi unaprijedila energetsku stabilnost i podstakla ekonomski razvoj ovih područja.

Najveća novina odnosi se na planiranje trećeg kraka gasovoda na relaciji Kladanj – Tuzla, koji se prvenstveno gradi radi podrške izgradnji planirane gasne elektrane u Tuzli. Ovaj segment neće biti direktno spojen na ostatak Južne interkonekcije, već će se oslanjati na postojeći gasovod Zvornik – Sarajevo. Kako je predviđeno, tehničke prilagodbe omogućit će reverzibilan tok gasa, čime će se osigurati fleksibilnije snabdijevanje i manja zavisnost od jednog pravca.

Prema prijedlogu, zakon eksplicitno definiše investitora projekta – američku kompaniju AAFS Infrastructure and Energy – što predstavlja izuzetak od uobičajene prakse izbora putem tendera ili koncesija. Institucije Federacije BiH bile bi obavezane da ubrzaju izdavanje svih potrebnih dozvola i prilagode dokumentaciju kako bi se omogućila brža realizacija projekta.

Ekonomisti i energetski stručnjaci navode kako proširenje Južne interkonekcije može imati dugoročne pozitivne efekte na tržište gasa u Bosni i Hercegovini, posebno uzimajući u obzir planiranu vezu sa LNG terminalom na Krku u Hrvatskoj. “Diversifikacija izvora gasa, posebno kroz pristup LNG terminalu, umanjuje rizik od prekida snabdijevanja i doprinosi energetskoj sigurnosti zemlje”, istakao je profesor energetike sa Univerziteta u Sarajevu Enver Hadžić.

Međutim, pojedine nevladine organizacije i predstavnici opozicionih stranaka izražavaju rezerve zbog direktnog imenovanja investitora, upozoravajući na potrebu transparentnosti i poštivanja procedura javne nabavke. “S obzirom na značaj i vrijednost projekta, važno je osigurati da svi procesi budu u skladu sa zakonima i najboljom praksom”, navela je predstavnica Centra za javne politike Alma Sarić.

Očekuje se da će parlamentarci Federacije BiH u narednim sedmicama razmatrati prijedlog izmjena zakona te donijeti konačnu odluku o proširenju Južne interkonekcije. Ukoliko izmjene budu usvojene, radovi na novim dionicama mogli bi započeti do kraja godine, dok bi završetak projekta značio značajan korak naprijed ka stabilnom i raznovrsnom energetskom snabdijevanju Federacije BiH.