Rast broja korisnika javnih kuhinja u Bosni i Hercegovini zbog ekonomske krize i poskupljenja

Humanitarne organizacije izvještavaju o porastu zahtjeva za pomoć, dok inflacija i niske plate pogađaju i zaposlene građane širom zemlje

Sve izraženija ekonomska kriza u Bosni i Hercegovini, uz kontinuirani rast cijena osnovnih životnih namirnica i energenata, dovela je do povećanja broja građana koji su primorani potražiti pomoć u javnim kuhinjama i humanitarnim organizacijama. Prema izjavama predstavnika nekoliko udruženja, posljednjih mjeseci zabilježen je osjetan porast korisnika, među kojima su, pored socijalno ugroženih, i osobe sa redovnim prihodima.

Prema riječima predstavnika humanitarnog udruženja, broj građana koji se obraćaju za pomoć postepeno raste, što stručnjaci povezuju s inflacijom i sve većim opterećenjem porodičnih budžeta. “U posljednjem periodu primjećujemo blagi porast osoba koje traže našu podršku. Iako nije riječ o drastičnim brojkama, jasno je da ekonomska nesigurnost sve više pogađa širu populaciju”, navedeno je iz jednog udruženja koje pruža humanitarnu pomoć.

Muslimansko dobrotvorno društvo, koje upravlja sa 48 javnih kuhinja širom Bosne i Hercegovine i svakodnevno osigurava obrok za gotovo 8.000 stalnih korisnika, izvještava o sličnim trendovima. “Poslije svake krize, pa tako i ove posljednje koja je zahvatila cijeli svijet, bilježimo povećan broj građana koji su zbog svakodnevnih poskupljenja osnovnih namirnica i lijekova dovedeni u tešku situaciju. Mnogi traže jednokratnu pomoć, sredstva za lijekove ili plaćanje režija”, saopćeno je iz dobrotvornog društva, uz napomenu da nastoje pružiti podršku svim građanima u skladu sa svojim mogućnostima.

Crveni križ Kantona Sarajevo također je potvrdio rast broja korisnika. Enaida Višo, sekretarica ove organizacije, izjavila je da je prošli mjesec došlo do privremenog smanjenja broja korisnika, ali da se posljednjih sedmica trend ponovo okreće. “Sve više ljudi zaista nema osnovna sredstva za život i obraća se javnim kuhinjama. Očekujemo dalji rast broja korisnika jer su mnogi građani prisiljeni tražiti pomoć kako bi preživjeli”, rekla je Višo, dodajući da organizacija ima kapacitete da odgovori na eventualno povećanje potreba.

U Narodnoj kuhinji Stari Grad trenutno je registrovano 550 redovnih korisnika, a prema riječima Amira Radeljaša iz ove kuhinje, potražnja za toplim obrocima raste i nakon ramazanskog perioda. “Imamo određene zalihe hrane koje su ostale od ramazana, ali je teško prognozirati kako će se situacija razvijati u narednim mjesecima. Sve više ljudi je u potrebi, a nisu svi redovni korisnici kuhinje”, istakao je Radeljaš.

Povećanje broja korisnika javnih kuhinja i humanitarne pomoći ukazuje na produbljivanje socijalne krize u Bosni i Hercegovini. Stručnjaci upozoravaju da su, pored tradicionalno ranjivih grupa, sve češće ugroženi i građani sa zaposlenjem i redovnim prihodima, budući da rast cijena nadmašuje rast plata i penzija. Prema analizama ekonomista, prosječna plata u zemlji ne prati tempo inflacije, dok su troškovi osnovnih životnih potrepština, energenata i lijekova značajno porasli tokom posljednje dvije godine.

Humanitarne organizacije i javne kuhinje pozivaju vlasti na svim nivoima da sistemski pristupe rješavanju problema, uz poseban fokus na održivost socijalne zaštite i podrške najugroženijim kategorijama stanovništva. Upozoravaju da bi, ukoliko se trenutni trendovi nastave, broj građana koji zavise od humanitarne pomoći mogao dodatno porasti u narednim mjesecima.