Šemsudin Mehmedović upozorio na značaj zakona o državnoj imovini za razvoj Bosne i Hercegovine

Poslanik Predstavničkog doma BiH ističe da izmjene zakona o Južnoj interkonekciji otvaraju pitanja kontrole nad državnim resursima, uz potrebu jasne regulacije na državnom nivou.

Šemsudin Mehmedović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, izjavio je da pitanje državne imovine predstavlja jedno od ključnih pitanja za budućnost i ekonomski razvoj države. Mehmedović je naglasio da nedavne izmjene i dopune zakona o Južnoj interkonekciji, koje predlaže Vlada Federacije BiH, sadrže odredbe koje mogu imati dalekosežne posljedice na raspolaganje državnom imovinom.

“Otpori usvajanju zakona o državnoj imovini dolaze od onih političkih snaga koje žele zadržati dominaciju nad upravljanjem resursima Bosne i Hercegovine, često radeći u korist susjednih država, umjesto da resurse stavimo u funkciju razvoja naše zemlje”, izjavio je Mehmedović u razgovoru s medijima. Posebno je ukazao na član 7. predloženih izmjena, za koji smatra da otvara mogućnost neadekvatnog raspolaganja državnom imovinom i može pogodovati akterima koji nemaju iskrene namjere prema BiH.

Prema njegovim riječima, pitanje zakona o državnoj imovini uskoro će se naći na dnevnom redu državnih institucija, bez obzira na trenutne političke nesuglasice. “Siguran sam da će se ovo pitanje uskoro razmatrati na državnom nivou. I visoki predstavnik ozbiljno razmatra ovu problematiku, a Ustavni sud BiH ima mogućnost da zaustavi primjenu zakona ukoliko svi elementi ne budu jasno definisani”, naveo je Mehmedović.

Zakon o državnoj imovini u Bosni i Hercegovini već godinama je predmet političkih sporova između entiteta i državnih institucija. Prema važećem okviru, državna imovina je pod upravom države, dok entiteti i niži nivoi vlasti često nastoje zadržati ili proširiti nadležnosti nad pojedinim resursima. Ova pitanja posebno su aktuelizirana u kontekstu infrastrukturnih projekata, među kojima je i Južna interkonekcija, važan regionalni energetski projekat.

Stručnjaci upozoravaju da nepostojanje preciznog zakonskog okvira može dovesti do zloupotrebe državnih resursa i usporiti privredni razvoj. “Regulisanje državne imovine na jasnim i transparentnim osnovama je preduslov za privlačenje investicija i stabilan ekonomski rast”, ocijenio je ekonomski analitičar Mirza Hadžić. Prema njegovim riječima, političke opstrukcije i pravna nesigurnost stvaraju negativan ambijent ne samo za domaće, već i za međunarodne partnere BiH.

Opozicione političke stranke više puta su tražile širi društveni dijalog i uključivanje stručne javnosti u proces donošenja zakona o državnoj imovini. “Bez konsenzusa među glavnim političkim akterima i jasne podjele nadležnosti, ni jedan zakon neće imati dugoročan efekt”, poručili su iz parlamentarnih klubova opozicije.

Očekuje se da će parlamentarne komisije i nadležna ministarstva u narednim sedmicama ponovo razmatrati prijedloge zakona i uskladiti ih sa stavovima Ustavnog suda BiH i preporukama međunarodnih institucija. Ukoliko ne dođe do dogovora na državnom nivou, moguć je i angažman visokog predstavnika, koji raspolaže ovlastima za donošenje privremenih rješenja u interesu funkcionalnosti države. Dalji razvoj situacije ovisit će o političkoj volji i spremnosti aktera da postignu kompromis koji će osigurati efikasno upravljanje državnom imovinom u korist svih građana Bosne i Hercegovine.