Srbija organizuje prvu vojnu vježbu s NATO-om, analitičari procjenjuju uticaj na BiH

Multinacionalna vojna vježba planirana u Srbiji za maj 2025. godine otvara pitanje sigurnosnih odnosa i modernizacije oružanih snaga u regiji, s posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu.

Srbija će u maju 2025. godine prvi put samostalno inicirati održavanje multinacionalne vojne vježbe s pripadnicima NATO-a na svojoj teritoriji, što predstavlja značajan iskorak u dosadašnjoj vojnoj saradnji te zemlje sa Savezom. Vježba će biti organizovana u okviru partnerstva za mir, a najavljeno je učešće više država članica NATO-a, prema izjavama vojnih stručnjaka.

Odluka o održavanju ove vježbe dolazi u periodu intenzivnog globalnog naoružavanja, koje se reflektuje i na Zapadni Balkan. Prema riječima profesora Berke Zečevića, stručnjaka za sigurnost, posljednjih godina došlo je do temeljne promjene vojnih strategija u Evropi, uz povećanje vojnih budžeta većine zemalja, uključujući Srbiju i Hrvatsku. “Srbija time šalje signal o spremnosti na otvorenu saradnju s NATO-om, što može imati pozitivan odjek i za Bosnu i Hercegovinu na planu sigurnosne stabilnosti”, navodi Zečević.

On dodaje da Srbija u posljednje vrijeme intenzivno ulaže u modernizaciju svojih oružanih snaga, nabavljajući sofisticirano naoružanje iz Francuske, Kine i Izraela. Hrvatska je, prema njegovim riječima, također pokrenula slične procese, dok Bosna i Hercegovina, i pored manjih investicija u savremenu opremu, i dalje zaostaje zbog političkih blokada u procesu modernizacije Oružanih snaga BiH. “BiH je najslabije naoružana država regiona, a modernizaciju koče unutrašnje nesuglasice”, ističe Zečević.

Posebno je naglašeno da su kapaciteti srbijanskih oružanih snaga značajno unaprijeđeni, uključujući i uvođenje kineskih hipersoničnih raketa na lovce Mig-29. Zečević procjenjuje da, iako ovi sistemi imaju potencijal da ugroze strateške ciljeve u regiji, ne postoje indikacije o negativnim namjerama Srbije prema susjedima. “Teoretski, takve sposobnosti postoje, ali ne vidim praktične planove ili političku volju za njihovu upotrebu protiv BiH”, kaže on.

Vojni analitičar Antonio Prlenda ističe da je zabrinjavajuće što modernizaciju vojske Srbije prati retorika vlasti koja, prema njegovim riječima, podiže tenzije u regionu. “Srbija troši više od polovine vojnog budžeta na unapređenje ofanzivnih sistema, a istovremeno se u javnosti često mogu čuti poruke koje podstiču zabrinutost u susjednim državama”, navodi Prlenda. On podsjeća da je Srbija članica Partnerstva za mir od 2006. godine, te da redovno učestvuje u vojnim vježbama sa zapadnim partnerima, ali je ovo prvi put da Beograd samostalno pokreće ovakvu inicijativu.

Političari iz Republike Srpske, uključujući članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović, nisu komentarisali najavu o intenziviranju saradnje Srbije i NATO-a. Analitičari smatraju da bi održavanje multinacionalne vježbe moglo doprinijeti stabilizaciji odnosa u regionu.

U širem regionalnom kontekstu, dinamika naoružavanja i vojnih vježbi postaje sve važnija tema, posebno imajući u vidu sigurnosne izazove sa kojima se suočavaju zemlje Zapadnog Balkana. Stručnjaci upozoravaju da BiH mora pronaći politički konsenzus kako bi osigurala efikasnu modernizaciju svojih odbrambenih kapaciteta i očuvala ravnotežu u odnosima sa susjedima. Očekuje se da će vojna vježba u Srbiji 2025. godine biti pažljivo praćena od strane institucija i javnosti u BiH.