Stranka za BiH odbija podržati izmjene zakona o gasovodu Južna interkonekcija u Federaciji

Predložene izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija izostavljaju ključne odredbe o upravljanju i koncesijama, što SBiH smatra štetnim za državne interese

Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) saopćila je da neće podržati izmjene i dopune Zakona o gasovodu “Južna interkonekcija BiH i Hrvatska”, koje je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nedavno uputila u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku. U saopćenju navode da su iz predloženih izmjena izostavljene odredbe koje se odnose na upravljanje izgrađenim gasovodom, što, prema njihovom mišljenju, može imati dugoročne negativne posljedice za energetsku sigurnost i državne interese Bosne i Hercegovine.

Iz SBiH-a ističu da Vlada FBiH, kako navode, nije pokazala dovoljno senzibiliteta prema zaštiti energetskih projekata od državnog značaja, te da se izmjenama zakona otvara prostor za privatne interese na štetu javnih kompanija. “Ovim izmjenama, upravljanje ključnim infrastrukturnim projektom prepušta se privatnim kompanijama, što predstavlja odstupanje od koncepta javnih korporacija predviđenih Aneksom 9 Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navedeno je u saopćenju.

Prema tvrdnjama SBiH-a, iz zakonskog prijedloga izbačen je dio koji se odnosi na koncesiju i upravljanje, a mogućnost dodjele koncesije kompaniji Amir Gross Kabirija sada je ostavljena samo kao opcija. U stranci smatraju da to stvara pravni presedan, jer bi, kako kažu, privatne kompanije mogle biti oslobođene plaćanja naknade za eksproprisane nekretnine, uključujući i one pod zabranom raspolaganja prema odlukama međunarodnih zvaničnika.

“Prvi put se kroz zakon predviđa da privatna kompanija može biti nosilac investicije i realizacije projekta od strateškog interesa, bez jasnih garancija da neće biti dodatnog opterećenja na budžet Federacije ili ugrožavanja postojećih javnih korporacija”, navodi se u saopćenju SBiH-a.

Stranka dalje upozorava da bi ovakva praksa mogla poslužiti kao argument za disoluciju već formiranih javnih korporacija u Bosni i Hercegovini, što bi, prema njihovim riječima, dugoročno ugrozilo državnu kontrolu nad vitalnim energetskim resursima. Također, navode da međudržavni sporazum nije dovoljan za implementaciju projekata ove vrste, te ističu potrebu za tzv. Cross Border Capacity Agreement-om između operatera sistema uz saglasnost regulatornih tijela.

SBiH zaključuje da predložene izmjene zakona narušavaju koncept javnog interesa i da Vlada FBiH, kako tvrde, prioritet daje privatnim partnerima bez jasnog institucionalnog okvira za upravljanje, što otvara dodatna pitanja o transparentnosti i dugoročnim posljedicama po energetsku nezavisnost države. Iz ove stranke su pozvali parlamentarne zastupnike da ne podrže izmjene zakona u predloženom obliku, te da insistiraju na zaštiti državnih interesa i javnih resursa.