U Batkoviću kod Bijeljine obilježena 34. godišnjica formiranja prvog koncentracionog logora za nesrpsko stanovništvo

Komemoracija je okupila bivše logoraše, porodice žrtava i zvaničnike, podsjećajući na 40.000 zatočenih i najmanje 80 ubijenih tokom rata u BiH.

U Batkoviću kod Bijeljine danas je obilježena 34. godišnjica uspostavljanja prvog koncentracionog logora za nesrpsko stanovništvo u Bosni i Hercegovini, gdje su se okupili bivši logoraši, članovi njihovih porodica, predstavnici vjerskih zajednica i lokalnih udruženja. Komemoracija je održana u hangarima nekadašnje poljoprivredne zadruge, na mjestu gdje je 1. aprila 1992. godine otvoren logor Batković, poznat kao prvi i posljednji zatvoreni logor ovog tipa u zemlji, koji je djelovao do januara 1996. godine.

Prema dostupnim podacima udruženja bivših logoraša, kroz logor Batković prošlo je oko 40.000 civila, većinom Bošnjaka, ali i Hrvata i Roma, dok je najmanje 80 osoba izgubilo život unutar logora ili tokom prisilnih radova na prvim ratnim linijama. Posebno su emotivne bile izjave bivših zatočenika, uključujući Mehmeda Đezića, predsjednika Udruženja logoraša Bijeljina – Janja, koji je prisutnima prenio vlastito iskustvo devetomjesečnog zatočeništva nakon što je u oktobru 1994. godine premješten u Batković iz drugih logora.

“U Batković sam doveden sa grupom od oko 200 ljudi iz Janje. Tokom boravka svjedočili smo teškim uslovima, a kroz logor je prošlo oko 700 stanovnika Janje, od kojih su 22 ubijena. Danas, tri decenije kasnije, i dalje čekamo pravdu i odgovornost za počinjene zločine”, naveo je Đezić tokom obraćanja učesnicima komemoracije.

Prema riječima organizatora, Udruženja logoraša Bijeljina – Janja i Medžlisa Islamske zajednice Janja, cilj obilježavanja je podsjećanje na žrtve i osiguranje da se istina o dešavanjima u Batkoviću ne zaboravi. Učesnici su istakli da pravda još nije zadovoljena, jer do danas niko nije odgovarao pred sudovima za zločine počinjene nad zatočenicima. Bivši logoraši su naglasili i da su brojne tužbe za naknadu nematerijalne štete odbijene, uz dodatno finansijsko opterećenje kroz sudske troškove.

Društveni kontekst povratka u rodna mjesta nakon rata i dalje je izazovan, kako su istakli bivši zatočenici, jer se svakodnevno susreću sa osobama koje su učestvovale u čuvanju logora i zlostavljanju zatvorenika. Poruka sa komemoracije bila je jasna – istina o logoru Batković mora ostati dio kolektivnog pamćenja, a procesuiranje odgovornih je neophodno za izgradnju pravednog društva.

Paralelno sa obilježavanjem godišnjice logora, u Janji su danas obilježene i 33 godine od rušenja Atik i Džedid džamije, kao i 13 godina od izgradnje spomenika šehidima i civilnim žrtvama agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ovi događaji dodatno podsjećaju na razmjere stradanja i potrebu trajnog pamćenja i solidarnosti među građanima.

Organizatori su najavili nastavak aktivnosti na dokumentovanju zločina i zagovaranju za ostvarivanje prava bivših logoraša i porodica žrtava, uz apel domaćim i međunarodnim institucijama da intenziviraju napore ka pravdi i trajnom miru u Bosni i Hercegovini.