Vanjska politika BiH pod pritiskom skandala i unutrašnjih nesuglasica među zvaničnicima

Neusklađenost između članova Predsjedništva i izostanak jasne strategije dodatno su narušili kredibilitet Ministarstva vanjskih poslova u aktuelnom mandatu.

Vanjska politika Bosne i Hercegovine suočava se sa ozbiljnim izazovima zbog nedostatka jasne strategije, nesaradnje među članovima Predsjedništva i niza diplomatskih skandala u posljednjih godinu dana. Prema izjavama bivših diplomata i stručnjaka za međunarodne odnose, institucije nadležne za vanjske poslove nisu uspjele uspostaviti efikasan mehanizam za donošenje odluka niti ostvariti kontinuitet u predstavljanju interesa države na međunarodnom planu.

Bivši ambasador Mirza Hajrić istakao je da Predsjedništvo BiH nije pokazalo sposobnost postizanja konsenzusa oko ključnih vanjskopolitičkih pitanja, a trenutni pravni okvir dodatno otežava situaciju. “BiH nema zakon o vanjskim poslovima, a strategija vanjske politike je istekla. Članovi Predsjedništva često u javnim nastupima zastupaju isključivo vlastite stavove, što dodatno slabi poziciju države prema inostranstvu”, naveo je Hajrić u izjavi medijima.

U ovakvim okolnostima, sve veća odgovornost prebačena je na Ministarstvo vanjskih poslova, na čijem čelu je Elmedin Konaković. Ipak, prema ocjeni stručnjaka, ni Ministarstvo nije ostvarilo značajne rezultate. Konaković je, prema riječima sagovornika, često koristio društvene mreže za javne polemike i komentarisanje različitih tema, uključujući i konfrontacije sa novinarima i javnim ličnostima, što je, po ocjenama bivših diplomata, dodatno oslabilo institucionalni autoritet ministarstva.

Među rijetkim uspjesima aktuelnog mandata ističe se usvajanje Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici i postavljanje spomenika žrtvama u New Yorku. Ipak, većina drugih vanjskopolitičkih aktivnosti ostala je bez vidljivih rezultata, dok su brojni incidenti u diplomatsko-konzularnoj mreži BiH, koja pokriva oko 60 zemalja, dodatno narušili ugled države.

Primjeri poput postupanja ambasadora BiH u Belgiji Obrada Kesića, koji je pokušao spriječiti održavanje izložbe posvećene žrtvama genocida u Srebrenici, kao i slučaj generalne konzulice Višnje Lončar u Frankfurtu, koja je prijavila kolegu za primanje mita, izazvali su negativnu pažnju javnosti. Među većim skandalima navodi se i razrješenje počasnog konzula BiH u Panami Fatih Kola zbog sumnji na povezanost sa međunarodnim narko-kartelom.

Denis Hadžović, raniji šef kabineta u Ministarstvu vanjskih poslova, smatra da je ministar Konaković često samostalno donosio odluke i provodio aktivnosti bez konsultacija i dugoročnog plana. “Djelovanja je bilo mnogo, ali su izostali konkretni rezultati, a stanje u ministarstvu je dodatno polarizovano”, naveo je Hadžović.

Trenutna situacija, prema mišljenju sagovornika, zahtijeva hitno uspostavljanje novog zakonskog okvira za vanjske poslove i izradu sveobuhvatne strategije vanjske politike, koja bi omogućila institucionalnu stabilnost i povratak povjerenja u rad diplomatske službe. Dok se ne postigne politički konsenzus i profesionalizacija u ovoj oblasti, Bosna i Hercegovina će ostati izložena riziku daljnjeg slabljenja međunarodnog ugleda i sposobnosti da zastupa vlastite interese na svjetskoj sceni.