Više od 8.000 klizišta prijeti sigurnosti stanovništva u Federaciji BiH

Samo u Maglaju aktivirano novo klizište na području od 150.000 kvadratnih metara, dok stručnjaci upozoravaju na posljedice bespravne gradnje širom zemlje.

Nakon intenzivnih padavina posljednjih sedmica, na području općine Maglaj aktivirano je novo veliko klizište u naselju Strupina, koje prijeti stambenim objektima, rezervoarima vode i dionici autoputa Koridor 5C Medakovo – Ozimice. Prema riječima općinskog načelnika Maida Suljakovića, klizište je zahvatilo približno 150.000 kvadratnih metara zemljišta i potencijalno ugrožava nekoliko objekata, uključujući i ključnu cestovnu infrastrukturu. Izvođač radova je već započeo sanaciju, a vrijednost potrebnih radova procijenjena je na oko milion konvertibilnih maraka, za što se očekuje odobrenje sredstava i potpisivanje ugovora s nadležnim institucijama.

Općina Maglaj evidentirala je više od 140 klizišta, a preventivne mjere, poput izgradnje drenažnih kanala i potpornih zidova, redovno se planiraju, iako su općinski budžeti ograničeni. “Svake godine planiramo između 50.000 i 100.000 KM za preventivne radove, ali za ozbiljno smanjenje rizika potrebna su znatno veća sredstva i koordinacija s višim nivoima vlasti”, izjavio je Suljaković za medije.

Građevinski inžinjer i stručnjak za sanaciju klizišta Fuad Babić naveo je da je do 2017. godine samo u Kantonu Sarajevo registrovano 851 klizište, dok je danas taj broj narastao na više od 1.140. Babić upozorava da je najveći uzrok širenja klizišta bespravna gradnja, posebno na padinskim dijelovima i uz vodotokove, gdje je često dolazilo do zatrpavanja ili neadekvatnog preusmjeravanja potoka, što dodatno destabilizuje tlo. “Prije devet godina u Kantonu Sarajevo bilo je više od 50.000 bespravno izgrađenih objekata. Gotovo 95 posto klizišta izazvano je ljudskim faktorom, dok je samo mali dio posljedica prirodnih procesa”, ističe Babić.

Posebno rizičnim područjem smatraju se Curine njive iznad Maglaja, gdje postoji staro, umireno klizište Kneginjac iz 1970-ih godina, koje može poslužiti kao okidač za nova pomjeranja tla. Babić naglašava da su klizišta nepredvidive prirodne katastrofe koje mogu imati katastrofalne posljedice po ljude i njihovu imovinu te poziva na jačanje preventivnih mjera i edukaciju stanovništva o rizicima bespravne gradnje.

Prema procjenama stručnjaka, u Federaciji BiH postoji više od 8.000 lokacija na kojima prijeti opasnost od klizišta, od čega je gotovo 2.000 aktivnih. Tačan broj rizičnih tačaka u cijeloj zemlji nije poznat zbog nedostatka centralne evidencije i sistemskog pristupa problemu. Lokalni budžeti često nisu dovoljni za sveobuhvatnu sanaciju, a izostanak državnih i entitetskih fondova dodatno otežava sprječavanje novih incidenata.

Stručnjaci ističu da su preventivne aktivnosti višestruko jeftinije od sanacije posljedica, te da bi koordinirani rad općinskih, kantonalnih i entitetskih institucija mogao značajno smanjiti broj novih klizišta. “Svojevremeno su svim općinama bile dostavljene preporuke i nacrti mjera za prevenciju, ali se rijetko primjenjuju u praksi”, naveo je Babić.

Nadležne općinske službe pozivaju građane da prijavljuju pojavu novih pukotina, pomjeranja tla ili promjena na objektima, kako bi se na vrijeme mogle preduzeti mjere zaštite. Stručnjaci upozoravaju da bi, bez ozbiljnijih ulaganja i kontrole bespravne gradnje, broj klizišta u narednim godinama mogao dodatno rasti, čime bi sigurnost stanovništva i imovine bila još više ugrožena.