Vlada Republike Srpske odobrila milijardu KM za izgradnju plinovoda Šepak – Novi Grad

Projekat Istočne interkonekcije planiran je u tri faze, ali ostaje neizvjesno osiguranje izvora snabdijevanja zbog evropskih sankcija na ruski gas.

Vlada Republike Srpske odobrila je u srijedu izdvajanje milijardu i 29 miliona konvertibilnih maraka za izgradnju magistralnog plinovoda Šepak – Novi Grad, poznatog kao Istočna interkonekcija. Riječ je o projektu čija ukupna dužina iznosi 500 kilometara, a realizacija je predviđena u tri faze: najprije izgradnja dionice Šepak – Banja Luka, zatim priključenje gradova i općina duž trase, a u završnoj fazi izgradnja spojnice Banja Luka – Novi Grad.

Iako se radi o dugonajavljivanom i često osporavanom projektu, stručnjaci i opozicija upozoravaju na njegovu ekonomsku i stratešku neizvjesnost. U odobrenom iznosu nisu uračunati troškovi eksproprijacije zemljišta, koji će biti poznati naknadno, što znači da bi ukupna cijena mogla biti i veća. Posebno je sporna ekonomska opravdanost ulaganja, s obzirom na izmijenjene evropske energetske politike i ograničenja na uvoz ruskog gasa.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, istaknuo je da je plinovod Šepak – Novi Grad zamjena za prvobitni projekat Inđija – Novi Grad, koji je predviđao snabdijevanje ruskim gasom iz Balkanskog odnosno Turskog toka. “Kako se približava rok od septembra 2027. godine kada se očekuje potpuna zabrana kupovine ruskog gasa u Evropskoj uniji, sve je neizvjesnija i mogućnost snabdijevanja ovim pravcem. Sada je opcija da se gas obezbijedi iz Azerbejdžana, preko pravca Bugarska – Srbija – BiH, ali je to zavisno od kapaciteta i potreba Srbije, koja taj gas planira koristiti i za svoje termoelektrane”, naveo je Bečarević.

Umjesto Inđije, kao početna tačka odabran je Šepak kod Zvornika, gdje već postoji ulaz plinovoda iz Srbije u BiH. Time se, prema mišljenju stručnjaka, izbjegava potreba za međudržavnim sporazumom, koji bi morao odobriti Savjet ministara BiH.

Elvir Zlomušica, univerzitetski profesor iz Mostara i član Odbora za energiju, energetiku i okoliš, smatra da je dobro diversificirati izvore snabdijevanja, ali postavlja pitanje stvarnih potreba: “S obzirom na broj stanovnika i nivo industrijske potrošnje, pitanje je koliko je gasa zapravo potrebno. Naše strateško opredjeljenje je usklađivanje sa energetskom politikom Evropske unije, što podrazumijeva i smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva.”

Opozicioni predstavnici u RS takođe zahtijevaju veću transparentnost. Nenad Vuković, generalni sekretar Partije demokratskog progresa, ističe da bi javnosti morali biti predstavljeni svi detalji o cijeni i načinu finansiranja projekta, kao i studija ekonomske opravdanosti. “Ovo je izuzetno složen i skup projekat, a vjerujem da će nosioci vlasti morati precizno odgovoriti na sva pitanja struke. Pored energetskog aspekta, riječ je i o geostrateškoj odluci koja ima međunarodne implikacije”, ocijenio je Vuković.

Federalni ministar industrije, rudarstva i energetike Vedran Lakić izjavio je da Federacija BiH sarađuje sa vlastima RS na osiguranju snabdijevanja gasom. “Podržavamo sve interkonekcije, ali je jasno da od 2028. godine više neće biti ruskog gasa u Evropi. Gradnja internih plinovoda je dobra za razvoj tržišta i potrošnju, a Brčko je pritom važna tačka za oba entiteta”, naveo je Lakić.

Iako projekat ima potencijal za poboljšanje energetske sigurnosti, ostaju otvorena pitanja o njegovoj isplativosti, izvorima finansiranja i usklađenosti sa evropskim energetskim standardima. Dalji razvoj projekta zavisit će od budućih političkih odluka i konkretnih ugovora o snabdijevanju gasom.