Region
Pravilno odlaganje vaskršnjih jaja: Vjerski običaji nalažu poštovanje hrane i tradicije
Sveštenici ističu da se višak vaskršnjih jaja ne smije bacati u smeće, već ih treba odložiti na dostojanstven način u skladu s tradicijom.
Foto Izvor: Pink.rs
Sveštenici ističu da se višak vaskršnjih jaja ne smije bacati u smeće, već ih treba odložiti na dostojanstven način u skladu s tradicijom.
Nakon pravoslavnog praznika Vaskrsa, koji ove godine okuplja porodice širom Bosne i Hercegovine, građani se često suočavaju sa viškom farbanih jaja koja ostanu poslije prazničnog ručka. S obzirom na to da je riječ o lako kvarljivoj namirnici, vjerski službenici i stručnjaci za tradiciju podsjećaju da se prema preostalim jajima treba odnositi sa posebnim poštovanjem.
Prema riječima sveštenika Srpske pravoslavne crkve, višak vaskršnjih jaja ne treba bacati u smeće niti ostavljati na mjestima koja nisu primjerena. „Jaja su simbol novog života i vaskrsnuća, te su vezana za samu suštinu praznika. Stoga, nije prikladno odlagati ih uz komunalni otpad, već se preporučuje da se ukoliko su pokvarena ili više nisu za upotrebu, odlože na mjesto gdje neće biti oskrnavljena – recimo, zakopaju u vrtu ili ostave na mjestu gdje ih životinje mogu pojesti“, rekao je jedan od sveštenika u izjavi medijima.
Običaj je u brojnim pravoslavnim domaćinstvima da se tokom prazničnih dana farbaju veće količine jaja, kako bi bila dovoljna za sve ukućane i goste. Takođe, međusobno darivanje jaja među rodbinom i prijateljima često dovodi do viška. Pošto su kuhana jaja podložna brzom kvarenju, naročito ako su stajala van frižidera ili su izložena toplini, stručnjaci upozoravaju na zdravstvene rizike konzumacije nakon nekoliko dana.
„Jaje koje je stajalo na sobnoj temperaturi duže od dva-tri dana može biti nesigurno za upotrebu. Ako primijetite promjenu mirisa, boje ili teksture, najbolje je da ga ne konzumirate“, navodi nutricionistica iz Sarajeva. Ona napominje da se jestiva jaja mogu iskoristiti u raznim jelima, dok ona koja više nisu za upotrebu treba zbrinuti na dostojanstven način.
Vjerska praksa nalaže da se osvećena hrana, među kojom su i vaskršnja jaja, ne baca u otpad. „Ukoliko su jaja posvećena u crkvi, preporuka je da ih ne bacate, već da ih vratite prirodi – zakopate u zemlji ili ostavite na mjestu gdje ih životinje mogu pojesti. Time pokazujemo poštovanje prema prazniku i hrani“, pojašnjava sveštenik.
U urbanim sredinama, gdje nije moguće zakopavanje, preporučuje se da se jaja pažljivo odvoje od ostalog otpada i odlože u bio-otpad ili kompost. Ipak, građani se pozivaju na odgovornost i svijest o značaju tradicije i poštovanja prema hrani.
Uprkos modernim okolnostima i promijenjenim životnim navikama, stručnjaci za kulturu podsjećaju da je smisao vaskršnjih običaja u zajedništvu, solidarnosti i poštovanju, što podrazumijeva i odgovoran odnos prema svemu što je dio prazničnog stola. Nadležni vjeruju da će edukacija i podsjećanje na tradicionalne vrijednosti doprinijeti očuvanju dostojanstva praznika i pravilnom odnosu prema hrani.
