Srbija zadržala najviši kreditni rejting na Zapadnom Balkanu prema podacima za 2026. godinu

Prema procjeni agencije S&P, Srbija ima rejting BBB-, dok su Bosna i Hercegovina i Crna Gora na začelju sa B+.

Prema najnovijim podacima međunarodne agencije za kreditni rejting S&P za 2026. godinu, Srbija je zadržala najviši kreditni rejting među zemljama Zapadnog Balkana, dok su Bosna i Hercegovina i Crna Gora ocijenjene najnižom važećom ocjenom među analiziranim državama. Ove informacije objavila je konsultantska agencija Fidelity Consulting, ističući značajne razlike u ekonomskoj stabilnosti i povjerenju investitora među državama regiona.

Kreditni rejting predstavlja procjenu sposobnosti zemlje ili kompanije da redovno servisira svoje dugove, te služi kao ključni pokazatelj za strane i domaće investitore. Prema S&P analizi, Srbija je za 2026. godinu ocijenjena sa BBB-, što je najviši investicioni rejting u regionu Zapadnog Balkana. Slijede Albanija sa BB, Sjeverna Makedonija sa BB-, dok su Bosna i Hercegovina i Crna Gora svrstane na kraj liste, obje sa ocjenom B+.

Iz Fidelity Consultinga su naveli kako podaci jasno oslikavaju ekonomske izazove sa kojima se pojedine zemlje suočavaju. “Iako se često govori o ekonomskom razvoju, podaci o kreditnom rejtingu pokazuju objektivnu poziciju država u regionu. Srbija je ostvarila napredak kroz reformske procese i stabilizaciju javnih finansija, dok su Bosna i Hercegovina i Crna Gora suočene s većim rizicima i političkom nestabilnošću”, navedeno je u saopćenju ove konsultantske kuće.

Ekonomista Damir Hadžić ocjenjuje da ovakvi rezultati nisu iznenađujući, s obzirom na različite pristupe fiskalnoj politici i investicionim strategijama koje vode zemlje regiona. “Kreditni rejting utiče direktno na troškove zaduživanja na međunarodnom tržištu, ali i na atraktivnost zemlje za strane investitore. Viši rejting omogućava jeftinije zaduživanje i brži privredni rast. Za države sa nižim rejtingom, poput Bosne i Hercegovine i Crne Gore, to znači skuplje kredite i manje povjerenja među investitorima”, ističe Hadžić.

Ministarstvo finansija Srbije u prethodnim godinama više puta je naglašavalo kako je očuvanje investicionog rejtinga prioritet, što podrazumijeva stabilnu monetarnu i fiskalnu politiku, kao i nastavak reformi. S druge strane, zvaničnici Bosne i Hercegovine i Crne Gore suočeni su sa izazovima kao što su politička neizvjesnost, spora provedba reformi i rast javnog duga.

“Za poboljšanje kreditnog rejtinga potrebni su dugoročni reformski procesi, jačanje institucija i postizanje političkog konsenzusa o ključnim ekonomskim pitanjima,” smatra ekonomistica Lejla Mujkić. “To može pospješiti ekonomski rast i omogućiti državama poput Bosne i Hercegovine i Crne Gore da se približe regionalnim liderima.”

Agencija S&P navodi kako će nastavak reformi i fiskalna disciplina ostati ključni faktori za promjene rejtinga u budućnosti. Zemlje Zapadnog Balkana koje uspiju unaprijediti poslovno okruženje i smanjiti političke rizike mogu očekivati bolje ocjene i povoljnije uslove na finansijskim tržištima. U suprotnom, ostanak na nižim pozicijama značiće otežan pristup kapitalu i usporeniji ekonomski razvoj.