BiH kasni sa Mapom puta za cirkularnu ekonomiju, javno-privatna partnerstva mogu otvoriti desetke hiljada radnih mjesta

Bez usvajanja ključnog dokumenta i saradnje sa evropskim kompanijama, Bosna i Hercegovina propušta šansu za ubrzani ekonomski razvoj i ekološke standarde EU

Bosna i Hercegovina se nalazi pred važnom ekonomskom prekretnicom, jer još uvijek nije usvojila Mapu puta za cirkularnu ekonomiju – osnovni dokument koji omogućava institucionalnu saradnju, privlačenje investicija i razvoj održivih poslovnih modela. Prema riječima ekonomskog analitičara Draška Aćimovića, cirkularna ekonomija nije samo inovativan model privrede, već i prilika za otvaranje novih radnih mjesta i unapređenje životne sredine.

Za razliku od država u okruženju koje su Mapu puta usvojile prije više godina, BiH kasni u usklađivanju sa Poglavljem 27 procesa pristupanja Evropskoj uniji, koje se odnosi na zaštitu životne sredine, upravljanje otpadom i implementaciju ekoloških standarda. Ovim poglavljem se obuhvata širok spektar oblasti, uključujući zaštitu vazduha, vode i zemljišta, borbu protiv klimatskih promjena, kao i reciklažu i obnovu prirodnih resursa.

Aćimović ističe da je osnovna prepreka za razvoj cirkularne ekonomije upravo izostanak Mape puta, koja bi pokrenula dijalog između institucija, industrije i akademskog sektora, te omogućila identificiranje barijera i njihovo prevazilaženje. “Bez zajedničkog planiranja i saradnje entiteta nije moguće ostvariti napredak, a posljedice dugogodišnjeg zanemarivanja ovog procesa danas se ogledaju u zagađenju vode, vazduha i širenju zaraza”, navodi Aćimović.

Cirkularna ekonomija se temelji na principima ponovne upotrebe, reciklaže i produžetka životnog vijeka materijala i proizvoda, što značajno smanjuje potrošnju resursa i doprinosi održivosti. Inovacije u ovom sektoru mogu podstaći razvoj novih tehnologija i rješenja, gdje svaka investicija u reciklažu, obnovljive izvore i javno-privatna partnerstva ima multiplikativni efekat na zapošljavanje i rast konkurentnosti.

Aćimović navodi konkretan primjer belgijskog investitora koji je bio spreman investirati desetke miliona eura u izgradnju fabrike za preradu otpadnih voda u Sarajevu, što bi uz najmoderniju tehnologiju omogućilo proizvodnju energije iz otpada i unaprijedilo kvalitet životne sredine. Međutim, izostanak institucionalne podrške i političke volje doveo je do propuštanja ove investicije.

Kao prioritet mjera za ubrzanje implementacije cirkularne ekonomije, Aćimović izdvaja hitno donošenje Mape puta na državnom nivou i započinjanje saradnje sa evropskim partnerima, uz istovremeni razvoj javno-privatnog partnerstva sa domaćom industrijom. Prema njegovoj procjeni, ovakvim pristupom moguće je otvoriti nekoliko desetaka hiljada radnih mjesta u roku od dvije godine, uz značajne poreske i fiskalne koristi za državu.

BiH, zaključuje Aćimović, ne može direktno kopirati modele razvijenih zemalja, ali mora prilagoditi koncept cirkularne ekonomije svojim specifičnim okolnostima i hitno aktivirati sve raspoložive mehanizme kako bi zaustavila ekološko i ekonomsko samouništenje.