Broj nezaposlenih u BiH pao na 314.794, građevinski sektor i dalje bez radnika

Federacija BiH bilježi najveći broj nezaposlenih, dok u Republici Srpskoj pad za 7,4 posto; ključni nedostatak zanatskih profila

Zvanični podaci pokazuju da je krajem 2025. godine na evidencijama zavoda za zapošljavanje širom Bosne i Hercegovine bilo 314.794 nezaposlenih osoba. Iako je u 2026. zabilježen blagi pad ukupne nezaposlenosti, tržište rada nastavlja da se suočava s hroničnim nedostatkom radne snage, posebno u građevinskom sektoru gdje nedostaju zidari, tesari, armirači i keramičari.

Nezaposlenost nije ravnomjerno raspoređena – najveći broj nezaposlenih nalazi se u Federaciji BiH, dok Republika Srpska i Brčko distrikt karakterišu niže brojke i specifična kretanja. Prema entitetskim podacima, Republika Srpska je u decembru 2025. godine imala 49.570 nezaposlenih, što je za 7,4 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Uprkos ovom padu, poslodavci u RS nastavljaju upozoravati na nedostatak kadra u građevinarstvu, industriji, šumarstvu, zdravstvu i obrazovanju. Najtraženija zanimanja su tesari, armirači, zidari, građevinski radnici, pekari, šivači i šumarski radnici, dok u zdravstvu nedostaje medicinski kadar, a u obrazovanju nastavnici matematike, fizike i informatike.

U Federaciji BiH situacija varira po kantonima. Tuzlanski kanton bilježi najveći broj nezaposlenih sa 60.425 osoba krajem januara 2026. godine. Sarajevski kanton ima između 55.000 i 60.000 nezaposlenih, dok Zeničko-dobojski kanton prati sa 46.760. Unsko-sanski i Srednjobosanski kanton imaju između 30.000 i 35.000 nezaposlenih, a Hercegovačko-neretvanski kanton 24.168. U manjim kantonima, poput Zapadnohercegovačkog, Kantona 10, Posavskog i Bosansko-podrinjskog, brojke su znatno niže, ali problemi su slični.

Analiza strukture nezaposlenih otkriva da su ekonomski tehničari, maturanti gimnazija, prodavači, frizeri i ugostiteljski radnici najčešći na evidencijama. Među visokoobrazovanima dominiraju pravnici, ekonomisti i profesori razredne nastave. Istovremeno, podaci ukazuju na višak kadra u administrativnim i općim zanimanjima, posebno sa srednjom i visokom stručnom spremom.

Najveći nedostatak, prema svim zavodima za zapošljavanje, bilježi se u građevinskom sektoru, a potom u industriji i zanatstvu, gdje su deficitarni zavarivači, CNC operateri, bravari i električari. Nedostaje i vozača u transportu, te konobara i kuhara u ugostiteljstvu. Stručnjaci naglašavaju da pad broja nezaposlenih nije isključivo rezultat ekonomskog rasta, nego i masovnog odlaska radne snage u zemlje Evropske unije.

Podaci jasno ukazuju na paradoks bh. tržišta rada: desetine hiljada ljudi traže posao, dok poslodavci ne mogu popuniti radna mjesta u ključnim sektorima. Uzrok tome su neusklađenost obrazovnog sistema s potrebama privrede, nedostatak praktičnih vještina, migracije radne snage i niska primanja u određenim djelatnostima. Bez temeljite reforme obrazovanja i bolje koordinacije sa tržištem rada, Bosna i Hercegovina će nastaviti da se suočava sa viškom radne snage u administraciji i hroničnim nedostatkom radnika u građevinarstvu i industriji.