Cijene nafte porasle 50 posto, Evropa suočena sa dodatnim troškom od 13 milijardi eura

Zatvaranje Hormuškog moreuza izazvalo skok cijena plina od 70 posto i prijetnju nestašicama energenata

Gotovo potpuno zatvaranje Hormuškog moreuza izazvalo je snažan šok na globalnim energetskim tržištima, uzrokujući nagli rast cijena nafte i plina. Sukobi između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s Iranom, praćeni iranskim napadima na energetsku infrastrukturu u Zaljevu, doveli su do ozbiljne eskalacije i poremetili tokove energenata. Kroz Hormuški moreuz prolazi između četvrtine i trećine svjetskih pošiljki nafte te oko petine ukapljenog prirodnog plina (LNG), čime ovaj tjesnac ima ključnu ulogu za globalno snabdijevanje.

Prema dostupnim podacima, cijene plina porasle su za oko 70 posto, dok su cijene nafte zabilježile rast od 50 posto, s cijenom Brent nafte koja je dostigla 119 dolara po barelu (oko 208 maraka). Ovakav rast direktno je utjecao na evropska tržišta, pri čemu je Evropska unija suočena s dodatnim troškom od 13 milijardi eura (oko 25,5 milijardi maraka) zbog viših cijena energenata.

Procjene pokazuju da su iranski napadi oštetili između 30 i 40 posto rafinerijskih kapaciteta u regiji Zaljeva, te su sa tržišta uklonjeni kapaciteti od oko 11 miliona barela nafte dnevno. Iako je EU relativno manje ovisna o sirovoj nafti iz Bliskog istoka (samo 8 posto uvoza), značajan dio dizela i avionskog goriva dolazi upravo iz te regije. Pritom, preusmjeravanje LNG pošiljki prema azijskim tržištima, gdje su kupci spremni platiti više, dodatno komplikuje situaciju za evropske potrošače.

Obnova oštećene infrastrukture procjenjuje se na period od nekoliko mjeseci, dok bi potpuna sanacija mogla trajati i do tri godine. U međuvremenu, Međunarodna agencija za energiju pustila je 400 miliona barela iz strateških rezervi na tržište, a Saudijska Arabija pokušava povećati izvoz koristeći alternativne rute. Iran je najavio i mogućnost novih napada, uključujući potencijalne udare na desalinizacijska postrojenja, što bi moglo dodatno otežati situaciju u regionu.

Evropska unija trenutno ima zalihe nafte dovoljne za najmanje 90 dana i značajne rezerve plina. Pojedine države uvode hitne mjere: Italija traži dodatne isporuke plina, Belgija pregovara sa novim LNG dobavljačima, dok Hrvatska smanjuje poreze i subvencionira gorivo. Slovenija je uvela ograničenja potrošnje goriva, Austrija kontrolu marži, a razmatraju se i šire mjere poput ograničenja cijena nafte i dodatnog oporezivanja energetskih kompanija.

Prema analizama, čak i uz brzo smirivanje sukoba, posljedice poremećaja na tržištu energenata i rast cijena mogli bi se osjećati još dugo, ostavljajući značajan trag na evropsku ekonomiju i potrošače.