Domaći

Izvoz namjenske industrije BiH dostigao 623 miliona maraka uz osamostruki rast

Municija i eksploziv čine 90 posto izvoza, interes investitora raste dok zakonska ograničenja ostaju ključna prepreka

Published

on

88ad554c-992d-476c-90b1-bfbacbb761c7

Municija i eksploziv čine 90 posto izvoza, interes investitora raste dok zakonska ograničenja ostaju ključna prepreka

Namjenska industrija Bosne i Hercegovine bilježi snažan rast, uz izvoz od 623 miliona maraka (oko 318 miliona eura) u posljednjih dvanaest godina, što je osam puta više u odnosu na prethodne periode, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH. Dominantni izvozni proizvodi su municija i eksploziv, koji čine čak 90 posto ukupnog izvoza sektora.

S obzirom na visoku profitabilnost ovih kompanija, raste interes velikih investitora za preuzimanje udjela u domaćim preduzećima, iako zakoni Federacije BiH izričito zabranjuju sticanje kontrolnog paketa dionica u namjenskoj industriji bez saglasnosti vlasti. Ključne firme u ovom sektoru su Igman, UNIS Ginex, Pretis, BNT–TmiH, Binas, Pobjeda i UNIS, gdje većinski vlasnički udio drži entitet Federacija BiH.

Posljednjih dana sektor potresaju nesuglasice između domaćih vlasti i stranih investitora. Akos Horvath, predstavnik suinvestitora Regulus, optužio je Vladu Federacije za loše upravljanje i kadroviranje, te za blokiranje investicija u modernizaciju industrije. Ministar Vedran Lakić najavio je privatnu tužbu za klevetu protiv Horvatha, ističući da su ulaganja dobrodošla isključivo uz poštivanje zakona i strateških interesa države, jer je namjenska industrija stub sigurnosti i razvoja, a ne privatni projekat.

U Republici Srpskoj, kompanija Tehnički remont Bratunac (TRB), na čijem je čelu Slavenko Ristić, ostvaruje najbolje rezultate u ovom sektoru kroz proizvodnju oklopnih vozila, lakog oružja i municije. Ristić naglašava da BiH ima respektabilne brendove i dugu tradiciju, ali navodi da je upravljanje fragmentirano, dok banke izbjegavaju kreditiranje iako se u sektoru obrće stotine miliona maraka godišnje. Ristić smatra da je potreban strateški pristup i bolja koordinacija institucija kako bi namjenska industrija postala nosilac industrijskog razvoja.

Sektor se suočava i sa aferama, poput nedavne optužnice Federalnog tužilaštva protiv stečajne upraviteljice kompanije Vitezit i nekoliko fizičkih lica zbog navodne nezakonite prodaje postrojenja u staro željezo, što je označeno kao završni udarac nekada vodećem brendu ovog sektora.

Namjenska industrija BiH ostaje u fokusu interesa domaćih i stranih aktera, ali razvoj i investicije ostaju uvjetovani strogim zakonskim okvirima i strateškim interesima države.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version