Terminali Federacije BiH kreiraju strateške rezerve goriva bez rafinerije, cijene nafte i dalje visoke

Javno-privatno partnerstvo omogućava stvaranje zaliha pri povoljnim cijenama, transport željeznicom donosi stabilnost i niže troškove

Naftni terminali Federacije BiH preuzimaju ključnu ulogu u osiguravanju stabilnosti snabdijevanja gorivom, s obzirom da država nema vlastitu rafineriju, potvrdio je predsjednik Uprave Terminala FBiH Damir Kreso. Planom je predviđeno formiranje strateških rezervi kroz javno-privatno partnerstvo sa distributerima nafte, što bi omogućilo akumuliranje zaliha u periodima kada su svjetske cijene povoljne. Time bi se Federacija BiH i cijela država dugoročno zaštitile od mogućih poremećaja i prekida snabdijevanja energentima.

Austrijski model, koji se razmatra kao uzor, podrazumijeva da država kroz svoja preduzeća upravlja terminalima, dok nafta u skladištima pripada distributerima i uvoznicima. Ovim pristupom garantuje se dostupnost goriva građanima, hitnim službama i ključnim institucijama, posebno u kriznim situacijama. „To je dobra opcija jer mi nemamo rafineriju i kada nemate rafineriju onda su naftni terminali jedini garant neke stabilnosti da ćete imati dovoljno energenata ukoliko se desi poremećaj. Mislim da će se to dobro pokazati. U stalnom smo kontaktu sa uvoznicima i oni su zainteresovani. Malo je nezgodna situacija trenutno jer su cijene nafte otišle u nebo, ali sam ubijeđen da će po stabilizaciji cijena biti iskorištena šansa da se stvore rezerve“, izjavio je Kreso.

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić ističe da austrijski model uključuje i set mjera u vezi sa regulacijom cijena goriva, posebno kroz kontrolu dinamike promjene cijene na entitetskom nivou. „Ono što se brzo može primijeniti na nivou entiteta jeste kontrola dinamike promjene cijene. Konkretno, da se promijeni satnica na 12.00, odnosno podne. To jača transparentnost i predvidljivost na tržištu, uz manju volatilnost“, naveo je Čavalić, naglašavajući važnost izbjegavanja favorizacija i netransparentnih radnji.

Kreso dodatno pojašnjava da bi prema ovom modelu transport nafte bio organizovan putem željeznice, što donosi efikasnost, ekološku prihvatljivost i stabilnije cijene. U slučaju poremećaja na tržištu, rezerve bi omogućile povlačenje goriva po starim cijenama, čime bi se izbjegle nagle oscilacije na benzinskim pumpama. „Da imamo terminale, gorivo bi se povlačilo iz starih zaliha, po staroj cijeni, i ono bi se koristilo sve dok se ne pokaže trenutak da se te zalihe obnove novom, eventualno nižom cijenom“, objašnjava Kreso.

Međutim, izgradnja strateških rezervi je dugoročan proces. Kreso napominje da je osnovni izazov niska visina naknade – trenutno iznosi jedan fening, i to samo na polovini teritorije BiH. Za poređenje, Hrvatska ima naknadu od 5 feninga i 10 terminala, Srbija 4 feninga i više velikih terminala, dok Crna Gora bez rafinerije ima naknadu od 6 feninga. Proces uspostave rezervi, kako ističe, traje godinama čak i u ekonomski snažnijim državama.