Region

Azijski indeksi pali više od 5 posto, evropske berze bilježe rekordne prilive kapitala

Nagli pad Nikkei 225 i Kospi, dok u Evropu pristiže 93 milijarde eura zbog nesigurnosti na Bliskom istoku

Published

on

pexels-photo-5784807

Nagli pad Nikkei 225 i Kospi, dok u Evropu pristiže 93 milijarde eura zbog nesigurnosti na Bliskom istoku

Azijsko-pacifička tržišta zabilježila su oštar pad u ponedjeljak, pri čemu je japanski indeks Nikkei 225 pao gotovo 5 posto, a širi Topix indeks smanjen za 4,4 posto, prema zvaničnim podacima sa berzi. Istovremeno, južnokorejski Kospi zabilježio je pad veći od 6 posto, dok je Kosdaq, koji okuplja dionice male tržišne kapitalizacije, smanjen za gotovo 5 posto. Trgovanje na korejskoj berzi je privremeno obustavljeno nakon što je terminski indeks Kospi 200 pao više od 5 posto.

Australski S&P/ASX 200 pao je 2,4 posto, dok su hongkonški Hang Seng indeks i kineski CSI 300 izgubili gotovo 2 posto na otvaranju. Ovakve promjene na tržištu uslijedile su zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, koji je ušao u četvrtu sedmicu, što je izazvalo povlačenje investitora iz rizične imovine.

Geopolitičke tenzije dodatno su potaknute izjavom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je upozorio da će SAD uništiti iranske elektrane ukoliko Iran ne otvori Hormuški moreuz u roku od 48 sati. Kao odgovor, iranski zvaničnici su poručili da će ciljati energetsku infrastrukturu u regiji, što bi moglo dovesti do dugotrajnog rasta cijena nafte. Cijena brent nafte u ponedjeljak je dostigla 115 dolara po barelu (oko 201,3 marke), dok Goldman Sachs sada prognozira prosječnu cijenu brenta od 110 dolara (192,5 maraka) u aprilu i maju, u odnosu na prethodnih 98 dolara (171,5 maraka).

Zbog globalnog haosa, evropska finansijska tržišta bilježe priliv kapitala. Prema analitičkim podacima, hedž fondovi su prošle sedmice pojačali pozicije protiv američkih i azijskih tržišta u razvoju, istovremeno povećavajući ulaganja u evropske dionice. Ovo je rezultiralo najvećom neto prodajom dionica na globalnom nivou u gotovo godinu dana, dok su prilivi u evropske ETF-ove u prva dva mjeseca 2026. godine dostigli rekordnih 93 milijarde eura (oko 182 milijarde maraka).

Investitori su se povukli iz sektora tehnologije, finansija i cikličke potrošnje, zadržavajući optimistične stavove prema energetici i osnovnim potrošnim dobrima. Analiza pokazuje da je evropski STOXX 600 indeks povoljnije vrednovan s P/E odnosom 14 puta, dok je američki S&P 500 na 21 puta očekivane zarade, što Evropu čini atraktivnijom u doba nesigurnosti.

Monetarne politike dodatno utiču na kretanje kapitala. Američki Fed je u fazi isprekidanih sniženja kamatnih stopa, dok Evropska centralna banka održava stope stabilnima, s mogućnošću povećanja. Analitičari procjenjuju da je razdoblje pasivnih ulaganja završeno i da aktuelna volatilnost pogoduje aktivnim investicionim strategijama.

Tržišne turbulencije u Aziji i rast cijena nafte izazvani ratom na Bliskom istoku, zajedno s rekordnim prilivima u evropske fondove, ukazuju na duboke promjene u globalnim investicionim tokovima i povećanu potražnju za sigurnijim tržištima.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version