Region

Cijena nafte brent pala na 107,2 dolara, evropske berze i dalje bilježe rast

Brent nafta bilježi rast od 5 posto ove sedmice, zlato ispod 4.700 dolara dok glavni evropski indeksi rastu uprkos globalnim tenzijama

Published

on

pexels-photo-6546299

Brent nafta bilježi rast od 5 posto ove sedmice, zlato ispod 4.700 dolara dok glavni evropski indeksi rastu uprkos globalnim tenzijama

Cijena nafte tipa brent pala je jutros na 107,236 dolara (oko 187,7 maraka) po barelu, dok je američka WTI nafta zabilježila vrijednost od 94,336 dolara (približno 165,1 marka), pokazuju najnoviji tržišni podaci. Uprkos blagom padu u posljednjim satima trgovanja, brent nafta je tokom ove sedmice porasla za više od 5 posto, a u toku mjeseca gotovo 50 posto, usljed poremećaja u snabdijevanju energentima izazvanih sukobima na Bliskom istoku.

Evropski berzanski indeksi nastavili su pozitivan trend: DAX indeks Frankfurtske berze porastao je za 1,01 posto i iznosi 23.093,55 poena, CAC 40 u Parizu ojačao je 0,75 posto na 7.866,89 poena, dok je FTSE 100 u Londonu rastao 0,42 posto na 10.105,64 poena. Na moskovskoj berzi MOEX je povećan za 0,44 posto na 2.881,87 poena.

Cijena zlata nastavila je silazni trend i trenutno se kreće ispod 4.700 dolara (oko 8.225 maraka) po trojskoj unci, značajno niže u odnosu na gotovo 5.300 dolara s početka mjeseca. Pšenica se na svjetskim tržištima prodaje po cijeni od 6,0579 dolara za bušel (27,216 kg).

Evropski fjučersi prirodnog gasa za april na amsterdamskoj berzi TTF otvorili su trgovanje po cijeni od 60,825 eura (oko 119,2 marke) za megavat-sat, odražavajući nastavak volatilnosti u sektoru energenata.

Na globalnim valutnim tržištima, vrijednost eura pala je za 0,09 posto na 1,15781 američki dolar. Na američkim berzama, Dow Jones je na zatvaranju trgovanja u četvrtak pao za 0,44 posto na 46.021,43 poena, S&P 500 za 0,27 posto na 6.606,49 poena, dok je Nasdaq indeks zabilježio pad od 0,28 posto na 22.090,69 poena.

Tržište energenata i dalje je pod pritiskom zbog geopolitičkih napetosti. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio je da Izrael neće nastaviti s napadima na iransku energetsku infrastrukturu, što je djelimično smirilo investitore. Istovremeno, američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Vašington ne razmatra raspoređivanje kopnenih trupa u regionu, dok je ministar finansija Skot Besent sugerisao mogućnost unutrašnjih problema u Iranu i naveo da Sjedinjene Američke Države razmatraju ukidanje sankcija na iransku naftu.

Zahvaljujući ovim izjavama i tržišnim kretanjima, investitori ostaju oprezni, ali su evropske berze kratkoročno reagirale pozitivno. Međutim, volatilnost na tržištima sirovina i energenata mogla bi i dalje uticati na inflatorne pritiske i ekonomski rast u narednom periodu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version