Cijena nafte Brent porasla na 104,73 dolara zbog rata u Iranu

Globalna cijena sirove nafte skočila preko 40 posto od početka sukoba, inflatorni pritisci rastu na svjetsku ekonomiju

Cijena sirove nafte Brent, koja predstavlja međunarodni standard, dostigla je danas 104,73 dolara po barelu (oko 183,3 konvertibilne marke), što je rast od više od 40 posto od početka rata u Iranu, pokazuju najnoviji podaci sa svjetskih tržišta. Američka referentna sirova nafta također je porasla za jedan posto i sada iznosi 99,68 dolara po barelu (oko 174,4 marke), što je skoro 50 posto više nego na početku oružanih sukoba.

Ovaj rast cijena došao je nakon što je više od 12 miliona barela ekvivalenta nafte dnevno isključeno iz globalne upotrebe u nešto više od nedjelju dana od zatvaranja Ormuškog moreuza, prema analizi nezavisne istraživačke kompanije “Rystad Energy”. To je dodatno pojačalo inflatorni pritisak na svjetsku ekonomiju i izazvalo pad vrijednosti dionica na Wall Streetu, jer su cijene nafte ponovo premašile prag od 100 dolara po barelu.

U izvještaju se navodi da bi nastavak poremećaja u proizvodnji i transportu nafte iz Persijskog zaliva mogao dovesti do dodatnog rasta inflacije na globalnom nivou. Najnoviji podaci Univerziteta u Mičigenu pokazuju da je raspoloženje potrošača palo na najniži nivo u godini, što se povezuje sa rastom cijena benzina od početka rata u Iranu.

Na valutnom tržištu, vrijednost američkog dolara pala je u odnosu na japanski jen, dok je euro ojačao prema dolaru, što dodatno reflektuje nestabilnost izazvanu energetskom krizom.

Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik ruskog predsjednika za investicije i ekonomske odnose sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktna ulaganja, izjavio je da očekuje da će cijena nafte premašiti 150 dolara po barelu (oko 262,5 KM) u naredne dvije do tri sedmice, ukoliko se poremećaji u snabdijevanju nastave uslijed sukoba na Bliskom istoku. “Prošlog juna smo prognozirali rast cijena nafte na 100 dolara i više. Sada smo na putu da cijene porastu na 150 dolara i više u naredne dvije do tri sedmice, jer poremećaji u snabdijevanju naftom zbog sukoba na Bliskom istoku utiču ne samo na logistiku, već i na samu proizvodnju”, naveo je Dmitrijev u objavi na društvenoj mreži X.

Analitičari ocjenjuju da bi nastavak trenutnih geopolitičkih tenzija mogao uzrokovati dodatno ograničenje ponude nafte iz regije Persijskog zaliva, što bi imalo neposredan uticaj na troškove energije, industrijsku proizvodnju i svakodnevne troškove potrošača, uključujući cijene goriva u Evropi i šire.