Cijena nafte pala na 94,80 dolara po barelu nakon sporazuma SAD i Irana

Brent sirova nafta izgubila 13 posto vrijednosti, azijski berzanski indeksi zabilježili rast do 6 posto uslijed privremenog otvaranja Ormuškog moreuza

Cijene sirove nafte na globalnim tržištima zabilježile su značajan pad nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran postigli privremeni dvonedjeljni sporazum o prekidu vatre, kojim je omogućeno ponovno otvaranje ključnog plovnog puta kroz Ormuški moreuz. Prema dostupnim podacima, cijena referentne Brent sirove nafte pala je za 13 posto i iznosila 94,80 dolara (oko 165 maraka) po barelu, dok je američka nafta zabilježila pad veći od 15 posto i trgovala se po 95,75 dolara (oko 167 maraka) po barelu.

Iako su cijene oslabile, i dalje su više nego prije izbijanja sukoba 28. februara, kada se nafta prodavala za oko 70 dolara (123 marke) po barelu. Prethodnih sedmica nagli rast cijena energije bio je posljedica poremećaja u snabdijevanju naftom i gasom sa Bliskog istoka, uzrokovanih iranskim prijetnjama brodovima u Ormuškom moreuzu nakon američkih i izraelskih vazdušnih udara.

Objava sporazuma imala je direktan uticaj na azijsko-pacifička tržišta kapitala. Japanski indeks Nikei 225 porastao je za 5 posto, južnokorejski Kospi za skoro 6 posto, hongkonški Hang Seng za 2,8 posto, dok je australski ASX 200 zabilježio rast od 2,7 posto. Predsjednik SAD Donald Tramp objavio je da je dogovoren dvonedjeljni prekid napada pod uslovom da Iran odmah i bezbjedno otvori Ormuški moreuz.

Analitičari ocjenjuju da je Vašington bio oprezan zbog rizika od naglog rasta cijena energije i mogućih ozbiljnih ekonomskih posljedica. U narednim danima očekuje se da tankeri koji su čekali ispred moreuza nastave sa plovidbom, što bi moglo donijeti olakšanje tržištima. Ipak, stručnjaci napominju da potpuni oporavak energetskih kapaciteta na Bliskom istoku nije izvjestan bez trajnog mirovnog rješenja, jer su pojedini infrastrukturni objekti oštećeni.

Prema procjeni istraživačke firme “Rystad Energy”, sanacija štete nanesene energetskom sektoru mogla bi premašiti 25 milijardi dolara (oko 43,7 milijardi maraka) i potrajati godinama. Ekonomske posljedice sukoba posebno su pogodile azijske zemlje – Filipini su krajem marta proglasili nacionalnu vanrednu situaciju zbog više nego udvostručenih cijena goriva. Avio-kompanije u regiji povećale su cijene karata i smanjile broj letova zbog rasta cijene mlaznog goriva, dok su vlade najavile mjere za ublažavanje posljedica visokih cijena i nestašica energije.

Stručnjaci upozoravaju da će stabilizacija tržišta energije i povratak cijena na nivoe prije sukoba zahtijevati vrijeme, posebno zbog oštećenja infrastrukture i neizvjesnosti oko daljih političkih odluka.