Cijena zlata pala na 5.010 dolara po unci zbog geopolitičkih tenzija i očekivanja odluka Feda

Zlato zabilježilo pad usljed neizvjesnosti oko sukoba u Iranu i mogućih poteza američke centralne banke, dok evropske berze bilježe rast

Cijena zlata pala je danas na 5.010 dolara po finoj unci (oko 8.770 maraka), dok investitori pažljivo procjenjuju geopolitičke rizike i očekuju seriju odluka glavnih centralnih banaka o monetarnoj politici tokom ove sedmice. Pad cijene zlata uslijedio je iako potražnja za sigurnim utočištem ostaje snažna, podstaknuta neizvjesnošću zbog aktuelnog sukoba u Iranu.

Rizik od šireg regionalnog konflikta dodatno je porastao nakon što je Iran pokrenuo nove napade na Ujedinjene Arapske Emirate, čime je sukob ušao u treću sedmicu i povećao volatilnost na tržištima. Istovremeno, rast cijena energije, posebno nafte koja je premašila nivo od 100 dolara po barelu, pojačao je zabrinutost zbog inflatornih pritisaka. Investitori su time smanjili očekivanja da će Federalne rezerve (američka centralna banka) sniziti kamatne stope kasnije ove godine.

Prema dostupnim analizama, očekuje se da će vodeće centralne banke, uključujući Federalne rezerve SAD, Evropsku centralnu banku, Banku Engleske i Banku Japana, zadržati referentne kamatne stope na trenutnom nivou. Tržišni akteri pažljivo prate izjave kreatora politike i smjernice o tome kako planiraju odgovoriti na ekonomske posljedice eskalacije sukoba i rastućih cijena energije u svijetu.

Na evropskim berzama, uprkos rastu cijena nafte i povećanom riziku od nestašice, akcije su u proteklom trgovanju bilježile uglavnom pozitivan trend. Panevropski indeks STOXX 600 završio je dan sa rastom od oko 0,6 posto, dok su glavni indeksi poput njemačkog DAX-a porasli 0,7 posto, francuskog CAC 40 za 0,5 posto, londonskog FTSE 100 za 0,8 posto i italijanskog FTSE MIB za 1,2 posto.

Rastu evropskih akcija najviše su doprinijele kompanije iz sektora komunalnih usluga, osiguranja, telekomunikacija i naftne industrije, dok su tehnološke i industrijske dionice zaostajale za širim indeksom. Tržišni analitičari naglašavaju da će dalji tok zavisiti od budućih odluka centralnih banaka i razvoja geopolitičke situacije na Bliskom istoku.

Zlato tradicionalno igra ulogu sigurnog utočišta u vremenima globalne nestabilnosti, ali njegovo kretanje i dalje je pod snažnim uticajem makroekonomskih faktora, posebno politike kamatnih stopa i inflacije. Investitori u BiH i regiji sa posebnom pažnjom prate globalna dešavanja, s obzirom na moguće efekte na domaće tržište i investicione portfelje.