Energetska kriza podiže cijene hrane na globalnom tržištu zbog rasta cijena energenata

Porast cijena energenata i transporta utiče na skuplju hranu širom svijeta, Evropska centralna banka upozorava na produžene poremećaje do kraja godine

Globalna energetska kriza direktno utiče na rast cijena hrane na svjetskim tržištima, upozoravaju ekonomski analitičari. Prema riječima ekonomiste Milana Beslaća, povećanje cijena energenata, troškova transporta i goriva neminovno će dovesti do poskupljenja gotovih proizvoda, posebno u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji. Beslać ističe da rast cijena energenata ima direktan uticaj na cijene poljoprivrednih proizvoda, što je posebno zabrinjavajuće jer se radi o osnovnim životnim namirnicama. Očekuje se da će rast cijena hrane biti globalan fenomen, a ne ograničen na pojedina tržišta, što će se osjetiti i na domaćem tržištu.

Divergentni stavovi Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije po pitanju trajanja energetske krize dodatno komplikuju situaciju. Dok američka administracija procjenjuje da je kriza kratkoročnog karaktera, Evropska centralna banka (ECB) upozorava na mogućnost poremećaja na energetskom tržištu do kraja godine. Beslać smatra da je trenutna kriza dominantno izazvana sukobima na Bliskom istoku, što se reflektuje kroz rast cijena energenata i lančanu reakciju na tržištu hrane.

Analiza pokazuje da će energetska kriza rezultirati ne samo rastom cijena hrane i vode, već i mogućim otpuštanjima zaposlenih, rastom inflacije i pojavom stagflacije. Beslać podržava procjenu ECB-a da kriza neće biti kratkog daha, te navodi da se poremećaji već osjećaju na gotovo svim svjetskim berzama, posebno američkim. Sukobi na Bliskom istoku potiču rast vrijednosti dionica kompanija iz vojnog i naoružanja sektora, dok ukupni berzanski indeksi bilježe pad. Prema njegovim riječima, neće doći do kolapsa berzi kao u 1929. godini, ali će se desiti značajna prilagođavanja indeksa i cijena akcija.

Ormuski moreuz, važna tačka za globalni izvoz energenata, postaje sve kritičniji u novonastalim geopolitičkim okolnostima. Iran i druge zemlje Perzijskog zaljeva, koje kroz Ormuski moreuz izvoze energente, sada dodatno procjenjuju njegov značaj. Istovremeno, zemlje Persijskog zaljeva uvoze čak 80 posto prehrambenih proizvoda, što dodatno povećava njihov rizik u slučaju poremećaja pomorskih ruta.

Svjetske berze i ekonomski analitičari prate kretanja na tržištima, a prognoze ECB-a ukazuju na produženo razdoblje nestabilnosti koje će imati implikacije na cijene osnovnih životnih namirnica, zaposlenost i ukupnu inflaciju širom svijeta.