Euribor porastao na 2,15 posto, privreda suočena sa skupljim kreditima zbog globalnih rizika

Evropska centralna banka najavljuje povećanje kamata u drugom kvartalu 2026. godine, troškovi finansiranja za mala i srednja preduzeća rastu usljed geopolitičkih tenzija i viših cijena energenata

Novi talas rasta euribora, koji je u posljednjih mjeseci dostigao 2,15 posto, uz rastuće geopolitičke rizike i skok cijena energenata, značajno utiče na cijenu kreditiranja privrede, posebno malih i srednjih preduzeća koja se oslanjaju na bankarsko finansiranje. Prema procjenama investicionih banaka, Evropska centralna banka (ECB) planira započeti novi ciklus povećanja kamatnih stopa već u drugom kvartalu 2026. godine, s mogućim povećanjima u aprilu i junu za po 25 baznih poena.

Ove najave dolaze u vrijeme pojačanih globalnih tenzija, naročito na Bliskom istoku, što je već uzrokovalo rast cijena nafte i dodatni inflatorni pritisak. Promjene euribora, ključnog parametra za određivanje promjenjivih kamata na kredite u evrima, direktno su vezane za ove faktore. Posljednji podaci iz evrozone pokazuju da je kompozitni PMI indeks pao na 50,5 poena u martu, što ukazuje na najslabiji rast poslovne aktivnosti privatnog sektora u posljednjih deset mjeseci.

Bankari ocjenjuju trenutni rast euribora sa dva na 2,15 posto kao umjeren, ali upozoravaju da trend može potrajati. “Ne bismo ocijenili da je došlo do naglog skoka euribora, riječ je o umerenoj promjeni sa dva odsto na 2,15 odsto. Ipak, pažljivo pratimo aktuelna geopolitička dešavanja na Bliskom istoku, jer je situacija vrlo promjenljiva”, izjavio je Miloš Zečević, direktor Sektora računovodstva i kontrolinga u Erste banci. On dodaje da će dalja kretanja kamata zavisiti od razvoja sukoba i reakcija monetarnih vlasti, budući da rast referentnih stopa ECB kao i kamatnih stopa na depozite povećava cijenu kreditiranja.

Rast kamatnih stopa na depozite u posljednjih šest mjeseci u obje valute, usljed neusklađenosti između rasta kreditne aktivnosti i sporijeg rasta depozita, dodatno utiče na likvidnost bankarskog sektora i cijenu kredita. Stručnjaci navode da je još rano za precizne prognoze, ali da će produženje geopolitičkih tenzija i visoke cijene energenata vjerovatno donijeti dodatni rast inflacije, što vodi ka novim povećanjima kamata.

Finansijski analitičari ocjenjuju da je skok šestomjesečnog euribora jedan od najoštrijih u posljednjim godinama, ali i očekivan s obzirom na tržišna kretanja. “Euribor će sigurno nastaviti latentno da raste dokle god se situacija sa energentima i poljoprivrednim proizvodima ne dovede u ravnotežu”, ocijenio je finansijski analitičar Milan Beslać. Prema njegovim riječima, efekti će se vrlo brzo preliti i na realni sektor, gdje će poskupjeti kreditna zaduženja i za stanovništvo i za privredu.

Za privredu u Srbiji to znači skuplje zaduživanje već u narednim mjesecima, a najviše su izložena mala i srednja preduzeća. Rast kamata povećava njihove troškove finansiranja, što može negativno uticati na profitabilnost, investicijske planove i konačne cijene proizvoda i usluga. Analitičari upozoravaju da se ovakve finansijske turbulencije redovno prelijevaju na krajnje potrošače putem viših cijena. U trenutnim okolnostima, oprezna politika centralne banke i dalje se smatra adekvatnim odgovorom na globalne neizvjesnosti, ali trend promjene finansijskih uslova zahtijeva od kompanija da pažljivije planiraju zaduživanje i likvidnost, dok banke postrožavaju kreditne kriterije. Era jeftinog novca sve je bliže kraju, a uticaj tih promjena najprije će osjetiti privreda kroz skuplje kredite.