Evropska centralna banka održala kamatne stope na istom nivou, moguć rast već u aprilu

Referentna kamata ostaje na 2 posto, investitori očekuju povećanje zbog inflacije i rasta cijena energenata, posebno nakon rata na Bliskom istoku

Evropska centralna banka (ECB) zadržala je sve tri ključne kamatne stope na istom nivou, dok investitori i analitičari procjenjuju da bi do prvog povećanja kamata moglo doći već krajem aprila 2026. godine. Referentna kamatna stopa na depozite ostaje na 2 posto, kamatna stopa na glavne operacije refinansiranja na 2,15 posto, a kamata na graničnu kreditnu liniju na 2,4 posto. Istovremeno, ECB je upozorila na ekonomske rizike koji proizlaze iz rata na Bliskom istoku, posebno na moguće posljedice po inflaciju i rast cijena energenata.

Prema informacijama iz izvora bliskih ECB-u, konačna odluka o eventualnom povećanju kamata još nije donesena. Međutim, ukoliko rat na Bliskom istoku dodatno podstakne rast cijena energenata i izazove poremećaje u snabdijevanju, ECB bi mogla povećati kamatne stope već na sastanku 29. i 30. aprila. Pojedini predstavnici centralne banke smatraju da je realnije očekivati rast kamata u junu, budući da na aprilskom sastanku neće biti objavljene nove makroekonomske projekcije.

Nove projekcije ECB-a, koje uključuju podatke do 11. marta, predviđaju da će prosječna inflacija u evrozoni iznositi 2,6 posto u 2026. godini, dva posto u 2027. i 2,1 posto u 2028. godini. U najnepovoljnijem scenariju, inflacija bi mogla dostići maksimum od 6,3 posto u prvom kvartalu 2027. godine, dok bi privreda evrozone u 2026. mogla nakratko ući u recesiju. Takav scenario pretpostavlja ozbiljne poremećaje u snabdijevanju energijom do kraja ove godine i dodatna oštećenja energetske infrastrukture, bez značajnijeg monetarnog ili fiskalnog odgovora.

Investitori trenutno procjenjuju da je vjerovatnoća povećanja kamatnih stopa za 25 baznih poena u aprilu oko 60 posto, a očekuje se da će ECB do kraja godine najmanje dva puta povećati kamate. Ove procjene prate i podaci iz Finske, gdje je, usljed rasta cijena sirove nafte i poremećaja u transportu energenata, došlo do značajnog povećanja troškova goriva, hrane, đubriva i transporta. Cijena benzina i dizela premašila je dva eura po litru, dok su kamate na hipotekarne kredite vezane za jednogodišnji Euribor porasle na više od 2,5 posto, povećavajući mjesečne troškove kredita za desetine eura.

Porast cijena fosilnih goriva dodatno povećava troškove proizvodnje i transporta hrane, a prekidi u transportu đubriva dodatno opterećuju poljoprivredni sektor. Povećani troškovi transporta i industrijskih inputa utiču i na cijene uvoza, posebno rezervnih dijelova i hemikalija, dok svakodnevna hrana poskupljuje sporije zahvaljujući dugoročnim ugovorima. Analitičari upozoravaju da će nastavak ovakvih trendova dodatno smanjiti kupovnu moć građana i povećati troškove za preduzeća.

ECB prati razvoj situacije i najavljuje da će u slučaju pogoršanja inflatornih pritisaka preduzeti potrebne mjere, uključujući eventualno povećanje kamatnih stopa radi stabilizacije cijena i očuvanja stabilnosti finansijskog sistema u evrozoni.