Evropska centralna banka priprema brzu reakciju ako inflacija dostigne 6,3 posto zbog cijena energenata

ECB procjenjuje da bi u ekstremnom scenariju inflacija u evrozoni mogla porasti na 6,3 posto, dok se očekuje rast kamatnih stopa u aprilu i junu

Evropska centralna banka (ECB) najavila je spremnost na brzu i odlučnu reakciju ukoliko novo poskupljenje energenata, izazvano ratom na Bliskom istoku, dovede do značajnog rasta inflacije u evrozoni. Predsjednica ECB, Kristin Lagard, istakla je na konferenciji u Frankfurtu da će odluke o monetarnoj politici biti donesene kada se prikupi dovoljno podataka o intenzitetu i trajanju šoka za evropsku privredu.

ECB, prema riječima Lagard, koristi tri ključna principa u ocjeni energetskih šokova: procjena prirode, obima i trajanja šoka, fokusiranje na rizike iznad osnovnih projekcija te postepeni pristup u izboru monetarnih mjera, zavisno od intenziteta i dužine trajanja šoka. Lagard je naglasila da je trenutni energetski šok manji u poređenju sa 2022. godinom, kada su cijene gasa i nafte dostizale rekordne nivoe nakon početka rata u Ukrajini.

Prema najnovijim procjenama ECB, inflacija u evrozoni mogla bi dostići 2,6 posto u 2026. godini. Međutim, u slučaju produženih problema sa snabdijevanjem energentima, inflacija može porasti do 6,3 posto, što bi predstavljalo značajan rizik za ekonomski oporavak regiona. Lagard je naglasila da su cijene prirodnog gasa trenutno znatno niže, a makroekonomski okvir stabilniji, uz neutralan fiskalni i monetarni stav.

Njujorška investiciona banka Goldman Sachs procjenjuje da će ECB u aprilu i junu povećati kamatne stope za po 25 baznih poena, što bi dodatno utjecalo na troškove zaduživanja u evrozoni. Ovakav potez mogao bi imati neposredan uticaj na finansijsko tržište i poslovanje kompanija, ali i na potrošače u BiH, s obzirom na povezanost sa evropskim tržištem kapitala.

Iz ECB naglašavaju da će daljnje odluke zavisiti od razvoja situacije na energetskom tržištu i podataka o inflaciji. U slučaju ponovnog snažnog rasta cijena energenata, banka je spremna reagovati kako bi spriječila nekontrolisani rast inflacije i očuvala stabilnost cijena u evrozoni. Za sada, zahvaljujući nižim cijenama gasa i stabilnijem makroekonomskom okruženju, rizici su manji nego u periodu 2022. godine.

Kretanja u monetarnoj politici ECB imaju indirektan uticaj i na zemlje izvan evrozone, uključujući BiH, gdje se promjene kamatnih stopa i inflacije u evrozoni često reflektuju na domaće finansijsko tržište i troškove zaduživanja.