Region
Inflacija u evrozoni porasla na 1,9 posto u februaru, pad cijena energenata ublažio rast
Godišnja inflacija u evrozoni veća za 0,2 postotna poena, dok Njemačka bilježi blagi pad na 2 posto
Godišnja inflacija u evrozoni veća za 0,2 postotna poena, dok Njemačka bilježi blagi pad na 2 posto
Prema najnovijim podacima Eurostata, godišnja inflacija u evrozoni porasla je u februaru na 1,9 posto, sa januarskih 1,7 posto, što je u skladu sa preliminarnim procjenama. Cijene u sektoru usluga zabilježile su rast od 3,4 posto na godišnjem nivou, što je ubrzanje u odnosu na 3,2 posto iz januara. Cijene hrane, alkohola i duhana povećane su za 2,5 posto, blago manje u odnosu na 2,6 posto iz prethodnog mjeseca.
Pad cijena energenata nastavio je da ublažava ukupnu inflaciju, s obzirom da su energenti pojeftinili za 3,1 posto u odnosu na februar prošle godine, što je nešto sporiji tempo pada u poređenju sa januarskih minus 4 posto. Industrijski proizvodi, isključujući energiju, poskupjeli su za 0,7 posto na godišnjem nivou, što je ubrzanje u odnosu na 0,4 posto iz januara.
Bazna inflacija, mjerena isključivanjem cijena energije i hrane, takođe je porasla – sa 2,2 posto u januaru na 2,4 posto u februaru. Ova kretanja ukazuju na rastuće pritiske u segmentima usluga i industrije, dok je negativan doprinos energenata donekle usporio ukupni rast potrošačkih cijena.
Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) bilježi različite trendove po državama: u Francuskoj je rast iznosio sa 0,4 na 1,1 posto, u Španiji sa 2,4 na 2,5 posto, a u Italiji sa 1 na 1,5 posto. Njemačka, kao najveća ekonomija evrozone, zabilježila je blagi pad inflacije sa 2,1 na 2 posto na godišnjem nivou.
Navedeni podaci pokazuju nastavak umjerenih inflatornih pritisaka u evrozoni, dok pojedine članice bilježe blago različite dinamike kretanja cijena. Prema podacima Eurostata, pad cijena energenata ostaje ključni faktor koji ublažava rast ukupne inflacije, dok segment usluga i industrijskih proizvoda i dalje bilježi rast cijena. Efekti ovih kretanja na realnu kupovnu moć, investicije i fiskalnu stabilnost članica evrozone ostaju predmet daljih ekonomskih analiza.