MMF smanjio prognozu globalnog rasta na 3,1 posto, inflacija raste na 4,4 posto u 2026.

Novi izvještaj ukazuje na pad u odnosu na prethodnu procjenu i povećane rizike zbog geopolitičkih napetosti, uz inflaciju koja se očekuje na 4,4 posto naredne godine

Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je ažuriranu prognozu globalnog ekonomskog rasta za 2026. godinu, smanjujući očekivani rast na 3,1 posto, što je niže za 0,2 procentna poena u odnosu na januarsku projekciju. Očekivana stopa rasta za 2027. ostaje nepromijenjena na 3,2 posto. Ovo usporavanje dolazi nakon perioda rasta od oko 3,4 posto tokom 2024. i 2025. godine, a MMF procjenjuje da će se globalna ekonomija stabilizovati na ovom nižem nivou u srednjem roku, ispod istorijskog prosjeka od 3,7 posto iz perioda 2000-2019.

Izvještaj MMF-a naglašava da je smanjenje prognoze za 2026. godinu prije svega posljedica poremećaja izazvanih aktuelnim geopolitičkim sukobima, koji su djelimično ublaženi prethodno snažnim ekonomskim podacima i smanjenjem carina. U takozvanoj “referentnoj prognozi”, MMF polazi od pretpostavke da će sukobi imati ograničeno trajanje i intenzitet, što bi omogućilo stabilizaciju tržišta do sredine 2026. godine, u skladu s kretanjima cijena fjučersa na robu od 10. marta.

U slučaju nepovoljnijeg scenarija, sa većim i dugotrajnijim rastom cijena energije, globalni ekonomski rast mogao bi usporiti na 2,5 posto u 2026, dok bi inflacija dostigla 5,4 posto. Najteži scenarij predviđa pad globalnog rasta na oko dva posto, uz inflaciju veću od šest posto do 2027. godine. MMF procjenjuje da bi bez negativnog uticaja rata, globalni rast u 2026. godini iznosio 3,4 posto, što bi bilo povećanje od 0,1 procentni poen prema ranijim pretpostavkama.

Prema izvještaju, globalna inflacija će u 2026. porasti na 4,4 posto, zatim opasti na 3,7 posto u 2027, što je više od prethodnih procjena. Rizici za ekonomski rast i dalje su pretežno negativni, pri čemu MMF ističe mogućnost nove energetske krize ili pojave političkih nestabilnosti koje bi dodatno zakomplikovale oporavak.

Stepen rizika varira po zemljama: MMF navodi da su posljedice posebno izražene u regionima direktno pogođenim sukobima i u zemljama u razvoju koje zavise od uvoza sirovina i imaju strukturne ekonomske slabosti. Prognoza rasta za ove ekonomije smanjena je za 0,3 procentna poena za 2026, dok je za razvijene zemlje uglavnom ostala nepromijenjena.

Izvještaj upozorava i na potencijalnu eskalaciju trgovinskih sporova, naročito oko rijetkih zemnih elemenata, kao i na mogućnost korekcija na finansijskim tržištima uslijed promjena očekivanja vezanih za profite od vještačke inteligencije ili rast konkurencije. MMF također ističe da bi rast fiskalnih deficita i javnog duga, uz ograničene fiskalne rezerve, mogao vršiti pritisak na dugoročne kamatne stope i finansijske uslove.

Za odgovor na ove izazove, MMF preporučuje kombinaciju nacionalnih mjera i međunarodne saradnje s ciljem jačanja otpornosti ekonomija, očuvanja stabilnosti cijena, fiskalne održivosti i sprovođenja strukturnih reformi. Centralne banke bi, prema MMF-u, trebale zadržati oprez i spremnost na odlučno djelovanje, dok fiskalne mjere trebaju biti ciljane i usmjerene na zaštitu najugroženijih slojeva stanovništva.