Privreda Srbije porasla 1,9 posto početkom 2026. godine, industrijski sektor i dalje opada

BDP Srbije zabilježio rast od 1,9 posto u prva dva mjeseca, dok industrija kumulativno bilježi pad svih ključnih segmenata

Privreda Srbije ostvarila je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,9 posto u prva dva mjeseca 2026. godine u odnosu na isti period prethodne godine, prema posljednjem izdanju Makroekonomskih analiza i trendova (MAT). Ovaj rezultat predstavlja poboljšanje od 0,9 procentnih poena u poređenju sa početkom 2025. godine, uz naglašenu ulogu sektora usluga, građevinarstva i neto poreza u ukupnom rastu.

Nasuprot tome, industrijska proizvodnja nastavila je trend opadanja. U februaru je zabilježen pad od 0,3 posto na godišnjem nivou. Prerađivačka industrija ostvarila je blagi rast od 1,2 posto, dok su rudarstvo i sektor energetike zabilježili pad od 9 posto, odnosno 1,6 posto. Geopolitički faktori, tehnički problemi u radu pančevačke rafinerije i manji broj radnih dana u odnosu na isti mjesec prošle godine uticali su negativno na ukupne industrijske rezultate.

Kumulativno, industrijski sektor je u prva dva mjeseca 2026. godine u padu u svim ključnim segmentima: rudarstvo je smanjeno za 5,7 posto, prerađivačka industrija za 5,6 posto, a energetika za 1,2 posto. Istovremeno, spoljnotrgovinska razmjena pokazuje blago poboljšanje – izvoz robe povećan je za 1,6 posto, dok je uvoz smanjen za 3,5 posto, što je povećalo pokrivenost uvoza izvozom na 85 posto, u poređenju sa 80,7 posto godinu ranije.

Fiskalni pokazatelji ukazuju na pogoršanje budžetske pozicije. Deficit državnog budžeta u prva dva mjeseca iznosio je 70,5 milijardi dinara (oko 1,17 milijardi maraka), što je za 44,8 milijardi dinara (oko 745 miliona maraka) više nego u istom periodu prethodne godine.

Potrošnja građana nastavlja rasti – promet u maloprodaji u februaru bio je realno veći za 4,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna neto zarada u januaru porasla je nominalno za 10,2 posto, odnosno realno za 7,6 posto. Inflacija je tokom februara ostala stabilna na 2,5 posto, a Srbija se po ovom pokazatelju nalazi među zemljama s nižim rastom cijena u odnosu na Evropsku uniju – sedam od 27 članica EU bilježi veću inflaciju, među kojima su Rumunija, Slovačka i Hrvatska.

Struktura izvoza prerađivačke industrije značajno se promijenila. Najveći udio čine motorna vozila i prikolice sa izvozom od 827,9 miliona eura (oko 1,62 milijarde maraka) i udjelom od 15,6 posto, zatim osnovni metali sa 490,5 miliona eura (oko 959 miliona maraka) i prehrambeni proizvodi sa 459,4 miliona eura (oko 897 miliona maraka). Italija i Njemačka ostaju ključna izvozna tržišta za automobilski sektor, sa 67, odnosno 12 posto ukupnog izvoza.

Prema autorima MAT-a, promjene u strukturi izvoza ukazuju na fleksibilnost privrede, ali i na osjetljivost na spoljnu tražnju. Iako je zabilježen rast potrošnje i stabilna inflacija, fiskalni deficit i nastavak pada industrije predstavljaju izazove za dalji privredni oporavak Srbije.