Servisiranje državnog duga Srbiju koštalo 5,2 milijarde eura u 2025. godini

Troškovi otplate glavnice i kamata iznosili 607,5 milijardi dinara, spoljni dug nosio veće kamatno opterećenje u odnosu na unutrašnji

Republika Srbija je tokom 2025. godine izdvojila ukupno 607,5 milijardi dinara (5,17 milijardi eura, odnosno oko 10,1 milijardu maraka) za servisiranje javnog duga na republičkom nivou, pokazuju zvanični podaci o fiskalnim izdacima. Ova suma obuhvata otplatu glavnice duga, kamate, provizije i druge prateće troškove vezane za zaduživanje države.

Najveći dio sredstava, 420,6 milijardi dinara (3,6 milijardi eura, oko 7 milijardi maraka), usmjeren je na otplatu glavnice duga centralne vlasti, dok je za kamate, diskonte i provizije izdvojeno gotovo 187 milijardi dinara (1,6 milijardi eura, približno 3,1 milijarda maraka). Analiza pokazuje da su direktne obaveze Republike Srbije iznosile 395 milijardi dinara (3,4 milijarde eura, 6,7 milijardi maraka) za glavnicu, a pripadajući troškovi kamata i diskonta dostigli su 157 milijardi dinara (1,3 milijarde eura, oko 2,5 milijardi maraka).

U strukturi obaveza prema stranim i domaćim povjeriocima, jasno je da su plaćanja na osnovu spoljnog duga predstavljala znatno veće opterećenje kroz kamate. Tako su kamate na spoljni dug iznosile 92 milijarde dinara (790 miliona eura, oko 1,5 milijardi maraka), što je znatno više u odnosu na kamate za unutrašnje zaduživanje, koje su iznosile 64,67 milijardi dinara (550 miliona eura, oko milijardu maraka). Najveći iznos kamata isplaćen je kupcima državnih evroobveznica – 35 milijardi dinara (oko 300 miliona eura, ili 588 miliona maraka), dok su obaveze prema Međunarodnom monetarnom fondu iznosile 9,5 milijardi dinara (80 miliona eura, približno 156 miliona maraka).

Plaćanja po osnovu direktnog unutrašnjeg duga bila su dominantna kada je riječ o otplati glavnice, gdje je za državne hartije od vrijednosti na domaćem tržištu isplaćeno 229 milijardi dinara (1,95 milijardi eura, oko 3,8 milijardi maraka).

Kada se radi o garantovanim obavezama, odnosno dugovima za koje je država dala garancije javnim preduzećima i drugim subjektima, ukupno je otplaćeno 25,6 milijardi dinara (220 miliona eura, oko 430 miliona maraka) u pogledu glavnice, dok su kamate i slični troškovi za te namjene iznosili dodatnih 4,8 milijardi dinara (40 miliona eura, oko 78 miliona maraka). Najveći dio unutrašnjih garantovanih obaveza odnosio se na kredite kod poslovnih banaka u Srbiji, dok su za spoljni dug dominirale obaveze prema Evropskoj banci za obnovu i razvoj i Evropskoj investicionoj banci.

Ukupna fiskalna opterećenja servisiranjem javnog duga u 2025. godini jasno ukazuju da su obaveze prema međunarodnim kreditorima skuplje zbog većih kamata u poređenju sa domaćim izvorima finansiranja. Ova struktura troškova ima važan uticaj na fiskalnu stabilnost zemlje i zahtijeva pažljivo planiranje budućih zaduživanja, kako bi se minimizirao ukupan trošak za budžet.