Spoljnotrgovinska razmjena Srbije pala 11 posto u januaru, izvoz i uvoz bilježe pad

Ukupna robna razmjena dostigla 4,89 milijardi eura, izvoz smanjen 5,7 posto, a uvoz 15,4 posto u odnosu na januar prošle godine

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupna spoljnotrgovinska razmjena Srbije u januaru 2026. godine iznosila je 4,89 milijardi eura (oko 9,6 milijardi maraka), što je 11 posto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Izvoz robe u januaru dostigao je vrijednost od 2,36 milijardi eura (oko 4,6 milijardi maraka), bilježeći pad od 5,7 posto u poređenju sa januarom 2025. godine. Istovremeno, uvoz je iznosio 2,53 milijarde eura (oko 5 milijardi maraka), što predstavlja smanjenje od 15,4 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Robna razmjena izražena u američkim dolarima iznosila je 5,70 milijardi dolara (oko 10 milijardi maraka), što je povećanje od 0,5 posto u odnosu na januar prošle godine. Ova promjena prvenstveno je rezultat kretanja deviznih kurseva, odnosno slabljenja eura i dinara prema dolaru, a ne realnog rasta fizičkog obima razmjene.

Deficit u robnoj razmjeni u januaru 2026. godine iznosio je 170,1 milion eura (oko 333 miliona maraka), što je za 65,2 posto manje nego u istom mjesecu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom poboljšana je i dostigla 93,2 posto, dok je u istom periodu prošle godine iznosila 83,7 posto, što ukazuje na značajno smanjenje trgovinskog jaza.

Pad uvoza znatno je veći od pada izvoza, što sugeriše slabljenje domaće potražnje za uvoznom robom, ali i moguće prilagođavanje privrede trenutnim makroekonomskim ograničenjima. Kretanja su pod uticajem promjena na međunarodnim tržištima, kao i valutnih oscilacija koje su uticale na vrijednost ukupne razmjene izražene u različitim valutama.

Zvanične izjave izvršnih direktora ili analitičara nisu objavljene u izvještaju, ali podaci Republičkog zavoda za statistiku jasno ukazuju na nastavak trenda usporavanja spoljnotrgovinske aktivnosti Srbije na početku 2026. godine.

Povećanje pokrivenosti uvoza izvozom i značajno smanjenje deficita mogli bi imati pozitivan efekat na kratkoročnu makroekonomsku stabilnost, ali kontinuirani pad ukupne razmjene predstavlja izazov za rast privrede i zaposlenost u zemlji. Dalji razvoj situacije zavisiće od globalnih ekonomskih kretanja i valutnog okruženja koje utiče na konkurentnost srpske robe na međunarodnom tržištu.