Srbija dobila arbitražni spor od 175 miliona eura protiv Alma Quattro zbog koncesije za bilborde

Međunarodni centar ICSID odbacio zahtjeve švajcarske kompanije, Srbiji dosuđeno 3,5 miliona dolara za pravne troškove

Država Srbija ostvarila je značajnu pravnu pobjedu u arbitražnom postupku vrijednom 175 miliona eura (oko 342,5 miliona maraka) koji su protiv nje pokrenule švajcarska kompanija za spoljašnje oglašavanje APG SGA i njeno zavisno društvo Alma Quattro, prema odluci Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova (ICSID). Spor je vođen zbog koncesije za bilborde u Beogradu, a arbitražni tribunal je 13. aprila donio odluku kojom se odbacuju svi tužbeni zahtjevi kompanija.

Prema saopćenju APG SGA, arbitražni tribunal je naložio da državi Srbiji bude isplaćeno 3,5 miliona dolara (oko 6,1 milion maraka) na ime pokrića pravnih troškova. U obrazloženju odluke navodi se da ugovor o koncesiji nije kompaniji Alma Quattro dodijelio pravo na postavljanje digitalnih bilborda, niti ekskluzivitet u tom segmentu, dok su odbijene i tvrdnje o povredi bilateralnog investicionog sporazuma koje su se odnosile na pravičan tretman, punu zaštitu, sigurnost, nediskriminaciju i eksproprijaciju.

Spor proizilazi iz dugoročnog ugovora o spoljašnjem oglašavanju koji je Alma Quattro zaključila sa Gradom Beogradom 2017. godine na period od 25 godina. U tužbi podnesenoj 2021. godine, APG SGA i Alma Quattro tvrdili su da je Srbija povrijedila klauzulu ekskluzivnosti tako što je koncesiju za više od 250 digitalnih reklamnih panela u Beogradu dodijelila drugoj kompaniji.

Rasprava pred arbitražnim tribunalom održana je u Parizu u novembru 2023. godine i obuhvatila je pitanja nadležnosti, osnovanosti tužbe i visine zahtijevane odštete. APG SGA je u saopćenju navela da su sve pravne mjere u Srbiji prethodno bile iscrpljene bez uspjeha. Bez obzira na ishod arbitraže, Alma Quattro nastavlja upravljati koncesijom za tradicionalne bilborde u Beogradu.

Odluka ICSID-a ima značajan uticaj na pravnu sigurnost investicionih ugovora u regionu, s obzirom na to da je tribunal jasno istakao ograničenja prava po osnovu koncesionih ugovora i bilateralnih sporazuma. Ovaj slučaj dodatno naglašava važnost preciznog ugovaranja digitalnih i tradicionalnih segmenata oglašavanja u javno-privatnim partnerstvima.